Dok građani BiH koji žive i rade u Švedskoj prijavljuju probleme s transakcijama prema BiH, u Udruženju banaka BiH nemaju informacije o bilo kakvim poteškoćama. Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica, nakon provjere, kaže da se transakcije iz Švedske odvijaju regularno.
- Banke nisu primijetile bilo kakav problem niti ih je neko obavijestio o problemu. Ako se to desilo, to može biti na nivou klijenta ili pojedinačne transakcije. Moguće da je banka procijenila da određena transakcija nije adekvatno dokumentirana ili da postoji neki rizik kod izvršavanja takve transakcije - kaže Ražanica.
Neriješen problem
Ipak, da se ne radi o pojedinačnim slučajevima, potvrđuju informacije koje smo dobili od više bh. građana u Švedskoj.
- Imao sam isto iskustvo i problem još nije riješen. Nisu sve banke, ali veliki broj je izbacio BiH s liste država prema kojima je moguće vršiti transakcije. Dvije banke s kojima ja imam kontakt su to uradile - kaže Sead Pezić iz Falšopinga.
U nastojanju da provjerimo je li izdavala ovakve upute, poslali smo upit Finansijskoj inspekciji (FI) Švedske i dobili odgovor da FI ima nadzor nad bankama, ali ne i nad uslugama koje svaka od njih pruža svojim klijentima.
- Bez obzira na to da li se neka država nalazi na listi sankcioniranih, banka se možda neće osjećati sigurno. Kompanije se moraju pridržavati Zakona o mjerama protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Kompanije moraju biti sigurne da se novac koji šaljete ne koristi na bilo koji način koji je protuzakonit - navode iz Finansijske inspekcije Švedske.
40 režima
Uputili su nas na vladine podatke o sankcijama koje se primjenjuju u ovoj zemlji i listu država koje su pod međunarodnim sankcijama, a koja je, prema svemu sudeći, uzrok problema. Naime, Švedska je vezana za gotovo 40 režima sankcija, među kojima su i tzv. geografske, usmjerene na određene zemlje ili regije.
Tako je naša zemlja, nakon što je Evropsko vijeće u martu 2011. godine usvojilo okvir za uvođenje restriktivnih mjera pojedincima ili entitetima koji narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak BiH, dospjela na listu sankcioniranih. Odluka Evropskog vijeća nekoliko puta je produžavana, posljednji put u martu ove godine, pa je okvir za sankcioniranje onih koji ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju u zemlji ili potkopavaju Dejtonski sporazum na snazi do marta 2026. godine.
Izbjegli blokade
Iako je uzrok ovakvih odluka EU dobro poznat, za jedan broj banaka očigledno je lista sankcioniranih država s BiH na njoj dovoljan podatak da obustave promet. Bh. građani u Švedskoj očekuju pomoć države, kako bi izbjegli ovakve blokade, jer oni s potkopavanjem Dejtonskog sporazuma nemaju ništa.
