Dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici Larisa Velić izjavila je da se pravna država temelji na vladavini prava ali da, bez obzira na angažman domaćih i međunarodnih institucija, još uvijek ne možemo reći da Bosna i Hercegovina ispunjava sve pretpostavke koje je čine pravnom i demokratskom državom, javlja Anadolu.
- To je prvenstveno iz razloga što smo svjedoci svakodnevnog negiranja državnih institucija i neprovođenja konačnih sudskih odluka. Postavlja se i pitanje da li je Ustavni sud BiH dobio stvarnu ulogu koja mu u skladu sa Ustavom i pripada - kazala je Velić u obraćanju novinarima na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99“ koja je danas održana na temu “Principi pravne države, primjene odluka Ustavnog suda BiH i pravo na imovinu“.
Stabilna državna struktura
Ističući da je Vijeće za implementaciju mira u BiH identifikovalo ciljeve koje vlasti u BiH trebaju ispuniti za izgradnju stabilne državne strukture, to jest prije zatvaranja OHR-a, a da su isti upravo vezani za rješavanje pitanja državne imovine i uspostavu vladavine prava, Velić je kazala da je BiH pod određenom vrstom nadzora od strane međunarodne zajednice koja je direktno i indirektno uključena u naš ustavnopravni sistem. Dodala je da je i pored te činjenice realizacija ciljeva u pogledu uspostave funkcionalnog i samoodrživog pravnog i političkog sistema izostala.
- Kada je riječ o regulisanju imovinskopravnih pitanja, možemo konstatovati da na nivou države nije uspostavljen normativno-pravni okvir kojim se reguliše zaštita, raspolaganje i evidentiranje državne imovine. U nedostatku odgovarajućih zakona, državna imovina je pod stalnim udarom onih koji traže prostor za ostvarivanje ličnih, nelegitimnih interesa i ciljeva, a na štetu svih građana - kazala je Velić.
Podsjetivši da je 2005. godine visoki predstavnik u BiH donio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, polazeći od toga da će Parlament BiH donijeti Zakon o državnoj imovini i time riješiti pitanje državne imovine, Velić je kazala da parlament to nije uradio, a da su niži nivoi vlasti donosili zakone koji za predmet imaju i ovu imovinu i da se ovim pitanjem u više navrata bavio i Ustavni sud BiH.
U nekoliko svojih presuda Ustavni sud BiH ističe da državna imovina predstavlja fundamentalno pitanje vezano za ostvarivanje državnih legitimnih ciljeva.
- Prema odlukama Ustavnog suda državnu imovinu čini imovina koja je predmet sukcesije bivših jugoslovenskih republika, šume, poljoprivredno zemljište, vode kao i opća odnosno javna dobra, nepokretna i pokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine ali i sva druga imovina koju je Bosna i Hercegovina stekla na osnovu pravnog posla, odluke suda ili drugog organa, silom zakona ili nasljeđivanjem. S obzirom na navedeno, jasno je da je riječ o jako vrijednoj imovini od izuzetnog značaja za državu i njene građane - kazala je Velić.
Zaštita ustavnosti
Dodala je da se Ustavnom sudu BiH, kao organu koji vrši funkciju zaštite ustavnosti i zakonitosti, odnosno instituciji koja štiti temeljne ustavne i međunarodno priznate vrijednosti, osporava njegova stvarna uloga, a da je to vidljivo kroz političke pritiske, osporavanje njegovih odluka pa čak i kroz negaciju njegovih nadležnosti.
- Sve ovo čini sistem neodrživim i zahtijeva hitno djelovanje ukoliko zaista želimo pravnu državu. Kako bi se osiguralo pravo države na imovinu, a koje vezujemo za njen teritorijalni integritet i suverenitet, kao jedno od prava zaštićenih najvišim pravnim aktima, neophodno je da državne institucije preuzmu aktivnu ulogu u vezi sa raspolaganjem i upravljanjem državnom imovinom, te da uspostave adekvatan zakonski okvir za uređenje tog pitanja, uz osiguranje provedbe konačnih odluka sudova - kazala je Velić.
Na kraju dekanesa je poručila da adekvatno rješavanje pitanja državne imovine nije samo imovinsko-pravno pitanje već i pitanje opstanka države ali i njenih građana jer se vezuje za okoliš i sve posljedice koje neracionalno korištenje zemljišta nosi sa sobom.