NA DANAŠNJI DAN

Silvije Strahimir Kranjčević: 116. godišnjica smrti pjesnika i začetnika realizma u regiji

Danas je utorak, 29. oktobar/listopad 2024. godine, do kraja godine preostala su još 63 dana

Silvije Strahimir Kranjčević. Facebook

I. P.

prije 4 dana

Na današnji dan prije 116 godina, 29. oktobra 1908., u Sarajevu je preminuo jedan od najboljih pjesnika naše regije Silvije Strahimir Kranjčević. Pokopan je na sarajevskom groblju „Sveti Josip“, a Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ podiglo mu je nadgrobni spomenik na kojem je vajar Rudolf Valdec uradio reljef naziva „Genij sputanih krila“.

Za samo 43 godine, koliko je živio, Silvije Strahimir Kranjčević vječno je opečatio pjesništvo s kraja XIX i početka XX vijeka kao začetnik novog perioda u književnosti naših prostora – realizma. I danas su aktuelne poruke koje nam je ostavio u svojim stihovima: da volimo ljude, domovinu i Boga, da nikad ne sumnjamo u sebe, jer nadom i vjerom u sebe jedino možemo postići zacrtane ciljeve.

Rođen u Senju, živio u Sarajevu

Kranjčević je rođen 1865. godine u Hrvatskoj, u Senju, pod Nehajem, u porodici gradskog činovnika Spiridiona Špire i Marije Kranjčević.

Nakon završenog školovanja Kranjčević se nije uspio zaposliti kao učitelj ni u Senju ni u Zagrebu, zbog čega 1886. odlazi u Bosnu i Hercegovinu i radi u školama u Mostaru, Livnu i Bijeljini do 1893., kada dobija posao u Sarajevu, gdje je proveo ostatak svog kratkog života.

Svoju prvu pjesmu „Zavjet“ Silvije je objavio u časopisu „Hrvatska vila“ još 1883., a prvi prozni tekst naslova „Prvi honorar“ izašao je u „Slobodi“ 1885. godine. Za života Kranjčević je objavio tri zbirke pjesama: „Bugarkinje“ (1885.), „Izabrane pjesme“ (1898.) i „Trzaji“ (1902.). Objavljivanje četvrte zbirke „Pjesme“ (1908.) pjesnik nije dočekao, jer ga je smrt preduhitrila.

Osim pisanja, Kranjčević je i prevodio brojna djela s njemačkog i engleskog jezika, a njegova djela prevedena su na bugarski, češki, esperanto, francuski, mađarski, makedonski, njemački, poljski, ruski, slovački, slovenski i italijanski jezik.

Edmund Halej. Wikipedia.org

Rođen engleski astronom Edmund Halej

1656. - Rođen Edmund Halej (Edmond Halley), engleski astronom, matematičar, meteorolog i fizičar. Predvidio je povratak komete godine 1758., koja je po njemu dobila ime Halejeva kometa.

1805. - Umro Tituš Tito Brezovački, hrvatski svećenik i književnik, komediograf koji je pisao na kajkavskom narječju, te na njemačkom i latinskom jeziku. Najpoznatije djelo mu je komedija "Matijaš Grabancijaš dijak".

1814. – Prvi parni ratni brod “Fulton”, koji je konstruirao Robert Fulton, porinut je u njujorškoj luci.

1889. – Preminuo ruski pisac, književni kritičar i revolucionar Nikolaj Gavrilovič Černiševski. Njegovo političko djelovanje u carskoj Rusiji prekinuto je progonstvom u Sibir (1864). Zalagao se da književnost bude oruđe društvene kritike, a u djelu “Šta da se radi” iznio je svoje socijalističko-utopijske poglede na društvo.

1910. – Rođen engleski filozof Džuls Alfred Ejer (Jules Ayer), čija se knjiga “Jezik, istina i logika” smatra manifestom logičkog pozitivizma (“Zasnivanje empirijskog znanja”, “Problem saznanja”, “Pojam osobe”).

Džozef Pulicer. Historicmissourians.shsmo.org

Preminuo Džozef Pulicer, američki novinski magnat

1911. - Preminuo Džozef Pulicer (Joseph Pulitzer), američki novinski magnat, iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje “Pulicerova nagrada” za novinarstvo, karikaturu, američku historiju, poeziju, dramu, roman i muziku. Novinarsku karijeru Pulicer je počeo kao reporter u novinama “St. Louisa Westliche Post”, koje su izlazile na njemačkom jeziku. Kasnije, 1872., kupuje “Westliche Post” za 3.000 dolara, a 1878. kupuje i “St. Louis Dispatch” za 2.700 dolara, spajajući ova dva dnevnika u “St. Louis Post-Dispatch”, koji je i danas najvažniji dnevni list St. Misurija. Godine 1883., Pulicer, tada već bogat čovjek, kupuje “New York World”, novine koje su pisale o skandalima, ljudskim pričama, senzacijama, kao fokusom njegovog interesa zbog čega je proglašen jednim od začetnika “žute štampe”.

1923. – Turska je službeno proglašena republikom, a general Mustafa Kemal-paša postao je njen prvi predsjednik. Od 1934. Kemal-paša dobiva prezime Ataturk, što znači “Otac Turaka”. Naime, tek su te godine u Turskoj zakonom uvedena prezimena, a Mustafi Kemal-paši dato je to počasno prezime koje, prema odredbi turskog parlamenta, ne smije nositi nijedan drugi državljanin. Tokom vladavine, do smrti, 1938. godine, Kemal-paša Ataturk proveo je radikalne reforme u zemlji, približivši Tursku Evropi.

Vahidin Musemić. Direktno.ba

Rođen Vahidin Musemić, bh. fudbalska legenda

1946. - Rođen Vahidin Musemić, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih fudbalera u historiji. Fudbalsku karijeru počeo je u FK Sarajevu 1962. godine. Za Sarajevo je odigrao 300 utakmica i postigao 300 golova! U dresu reprezentacije SFR Jugoslavije debitovao je 6. aprila 1968. u Marseju protiv Francuske (1:1), bio je strijelac gola za Jugoslaviju. Dvije godine igrao je u ekipi Nice iz Francuske. S reprezentacijom SFR Jugoslavije osvojio je srebrenu medalju na Evropskom prvenstvu u Rimu 1968. godine. Zbog povrede je svoju fudbalsku karijeru rano završio. Preminuo je 30. juna 2023. godine.

1949. - Rođena Vedrana Rudan, kontroverzna hrvatska književnica i kolumnistica. Radila je kao urednica na Hrvatskom radiju i bila voditeljica televizijske emisije, potom na Novoj TV, do januara 2009. godine, kada je dobila otkaz zbog svojih kontroverznih stavova o unutrašnjoj i vanjskoj politici. Članica je Hrvatskog društva pisaca. Piše kratkim i britkim stilom, a književni kritičari joj zamjeraju vulgarnost. Potpisnica je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.

1964. – Ujedinjena Republika Tanganjika, Zanzibar i Pemba promijenila je naziv u Tanzanija.

1998. – Komisija za istinu Južne Afrike predala je izvještaj predsjedniku Nelsonu Mendeli u kojem su bivši predsjednik Bota, Mendelina bivša supruga Vini, Butelezi i Afrički nacionalni kongres optuženi za kršenje ljudskih prava.

1998. – Veteran američke astronautike Džon Glen (John Glenn) je u 77. godini spejs šatlom “Diskaveri” ponovo poletio u kosmos, 36 godina poslije svoje prve kosmičke misije.

2003. – Umro italijanski tenor Franko Koreli (Franco Corelli), jedan od najpopularnijih operskih pjevača 20. vijeka, koji je nastupao u vodećim svjetskim kućama, od milanske Skale do Metropoliten opere u Njujorku.

2004. – Lideri Evropske unije potpisali su u Rimu Evropski ustav, a 25 zemalja članica EU imale su rok od dvije godine za njegovu ratifikaciju.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.