AMERIČKI AMBASADOR

Ambasador Marfi na izložbi: Izuzetno me obogatilo istraživanje BiH, ova zemlja ima toliko za ponuditi

On je podsjetio da je njemu ovo drugi put da radi u BiH, te da je to bilo divno iskustvo za njega i njegovu suprugu

Ambasador SAD Majkl Marfi. E. Tihak / Avaz

14.11.2024

U Historijskom muzeju u Sarajevu je svečano otvorena izložba "Fotografske uspomene", koja predstavlja fotografije koje je zabilježio ambasador SAD Majkl Marfi (Michael Murphy) tokom boravka u Bosni i Hercegovini. 

Prisutnim se obratio i ambasador Marfi, koji im se zahvalio, a onda i govorio o izložbi.

- Pregršt svog slobodnog vremena provodim čitajući o historiji, uključujući historiju Bosne i Hercegovine, pa je za mene nešto posebno biti ovdje.

Institucije kulture poput Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine od ključnog su značaja za svaku zemlju. Vlasti su odgovorne da se brinu o njima i pružaju im podršku. Svako od vas ko je posjetio moju zemlju, šetao po Parku “National Mall” u Vašingtonu DC i posjetio jedan od brojnih muzeja Smitsonian oko njega zna koliko ozbiljno moja vlada shvata tu odgovornost. Historijski muzej Bosne i Hercegovine i druge državne institucije kulture u vašoj zemlji, kao i historijske lokacije, pripadaju njenim stanovnicima. Ne dobivaju podršku vlasti kakvu zaslužuju – ni političku ni finansijsku – iz razloga koji su, blago rečeno, problematični. Krajnje je vrijeme da se to promijeni - kazao je Marfi. 

On je podsjetio da je njemu ovo drugi put da radi u BiH, te da je to bilo divno iskustvo za njega i njegovu suprugu.

- Tokom tog perioda počeo sam se zanimati za zapadni Balkan i taj interes nikada nije prestao. Pored toga, proveo sam jedanaest od trideset tri godine diplomatske službe radeći na pitanjima vezanim za ovu regiju ili u ovoj regiji (premda nikada nisam radio sa Ričardom Holbrukom (Richard Holbrooke) a kamoli da sam bio njegov specijalni asistent, kao što neki vjeruju). Bio sam izuzetno zahvalan kada je predsjednik Bajden (Biden) odlučio da se vratim u Sarajevo i budem ambasador SAD ovdje - dodao je američki ambasador.

Istakao je da BiH nije utjecala na njega samo na profesionalnom, nego i na ličnom planu.

- Geneza večerašnje izložbe fotografija seže u vrijeme kada sam prvi put radio u Sarajevu. Baš ovdje, u Sarajevu, kupio sam svoj prvi kompaktni foto-aparat. U to vrijeme, želio sam samo fotografisati porodicu i prijatelje. Vremenom se to fotografisanje pretvorilo u strast za fotografijom. Tu sam strast donio sa sobom u Sarajevo kada sam ponovo došao u februaru 2022. godine.

Ako žele razumjeti zemlju u kojoj rade i povezati se s njenim stanovnicima, za diplomate je važno da putuju izvan njenog glavnog grada. Glavni gradovi su divna mjesta – često su središta umjetnosti i kulture, politički dinamični i ekonomski poticajni, i Sarajevo je baš sve to – ali glavni gradovi nisu cijela zemlja. Pokušao sam kao ambasador upoznati što više Bosne i Hercegovine i svaki put kada sam putovao – zaista svaki put –nosio sam svoj foto-aparat. Moj tim zna da kompletan plan putovanja ne uključuje samo vrijeme za sastanke, nego i vrijeme izlaska i zalaska sunca - rekao je Marfi.

Ambasador Marfi rekao je da želi podijeliti ono što je otkrio istražujući BiH.

- Otkrio sam izuzetnu prirodnu ljepotu. Od tihog, u sjeni skrivenog utočišta Vrela Miljacke, do gromoglasne ljepote Štrbačkog buka i veličanstvene Doline Tisovice, Bosna i Hercegovina je nevjerovatna. Austro-Ugari su BiH nazivali “Švicarskom Otomanskog carstva”. Govorili su o težini manevrisanja vojnim snagama u ovoj zemlji, ali se taj opis odnosio i na čuda prirode u Bosni i Hercegovini.

Otkrio sam fascinantno historijsko nasljeđe koje je inspiracija za intelekt. Neki dijelovi tog nasljeđa poznati su svima ovdje i većini ljudi izvan BiH: Stari most u Mostaru, Kastel u Banjaluci, te jedinstvena mješavina otomanske i austrougarske ostavštine i modernog koja čini Sarajevo. Ali to nasljeđe puno je veće. Tu su džamija Kušlat u Zvorniku, i Bjelajska tvrđava u Bosanskom Petrovcu. I džamija i tvrđava su na fotografijama izloženim večeras. Iako nisu na fotografijama uključenim u izložbu, želim reći da sam uživao istražujući i fotografišući i stećke u Bileći, gradu u kojem je Kraljevstvo Bosansko tada predvođeno jednom od najznačajnijih ličnosti ove zemlje, Tvrtkom I, porazilo Otomansku vojsku godine 1388. Znam da su večeras ovdje i neki prijatelji iz medija, pa prije no što bilo ko krene energično provjeravati činjenice…da kažem da znam da je veliki vojvoda Vuković bio zapovjednik vojske bosanske 1388. godine, no on je bio vazal kralja Tvrtka, tako da Tvrtku, kralju Bosne, idu zasluge. Mogao bih ja ovako još…ali svom sam timu obećao da neću pretjerivati - istakao je Marfi, pa nastavio:

- Ovo me dovodi do još važnije poente. Bosna i Hercegovina – cijela Bosna i Hercegovina – pripada svim njenim stanovnicima. Briljantni luk Hajdučkih vrata nema etnički identitet. Njegova ljepota je univerzalna. Bošnjaci, Hrvati, Srbi i mnogi, mnogi drugi hodili su i hode ispod njega stoljećima. Historija i kultura BiH pripadaju potomcima svih koji su ih oblikovali, bez obzira da li su Bošnjaci, Hrvati, Srbi ili Ostali. Sjaj Manastira Gračanica u Trebinju, kupole Franjevačkog samostana u Fojnici i Starog mosta u Konjicu ne zavise od identiteta onih koji im se dive. Istinski se nadam da su ove ljepote izvor ponosa za svakog stanovnika Bosne i Hercegovine, jer i treba da budu.

Želio bih još nešto reći. Kao što je svima vama itekako poznato, političari u ovoj zemlji vole se fokusirati na ono što dijeli BiH. I zaista, neki aktivno rade na podjeli stanovnika ove zemlje po etničkim linijama. Dijelom to rade kada opisuju Bosnu i Hercegovinu isključivo kao manifestaciju tragičnih elemenata njene historije. Istina je da Bosna i Hercegovina jeste prošla kroz strašne tragedije, ali tako je u svakoj zemlji. Pa ipak, ti periodi mraka ne definišu ni zemlju ni narod, šta god da kaže ovaj ili onaj politički lider. To zasigurno nije odraz ljudi koje sam ja upoznao.

Gdje god sam putovao, nailazio sam na divne, prijatne i talentovane ljude. Možda se identifikuju na različite načine – neki kao Bošnjaci, neki kao Hrvati, neki kao Srbi, neki kao građani, a neki kao nešto drugo – ali su im ove kvalitete svima zajedničke. Građani ove zemlje nisu opterećeni mržnjom koju često čujemo od nekih njenih lidera. Ljudi u Bosni i Hercegovini nisu takvi. Oni su u suštini dobri ljudi koji žele ono što žele ljudi svuda – da žive u miru, u demokratskoj i naprednoj zemlji u kojoj mogu graditi budućnost za sebe, svoju djecu i unuke.

Bosna i Hercegovina jeste jedinstven geografski pojam. Ona jeste, i uvijek je bila, zajednički multietnički prirodni, kulturni i historijski prostor. Njega je nemoguće podijeliti, a čak i kad biste mogli, zašto biste to poželjeli? Raznolikost i multietničnost su snaga i moć koje treba slaviti, njegovati i štititi, a ne napadati i nipodaštavati.

Izuzetno me obogatilo istraživanje Bosne i Hercegovine tokom ove zadnje tri godine, a bilo mi je jako zabavno kroz svoju fotografiju vizualno ga uobličiti. Nadam se da uživate u ovoj odi ljepotama vaše domovine - poručio je ambasador SAD Majkl Marfi za kraj.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.