Savez logoraša u Bosni i Hercegovini sa svojim članicama - Regionalnim Savezom logoraša regije Banja Luka, Savezom logoraša USK "Dr. Irfan Ljubijankić" te Udruženjima logoraša Ključ, Sanski Most i Bosanska Krupa, u subotu, 16. novembra obilježit će 32. godišnjicu logora Manjača ovog logora u blizini Banja Luke.
Logor Manjača, inače jedan od najranije formiranih logora u Bosni i Hercegovini je nastao već 1991. godine na tenkovskom vojnom poligonu iznad Banja Luke, sa zadatkom zatvaranja zarobljenih hrvatskih stanovnika tadašnjih ratišta u Republici Hrvatskoj. Svjetski poznati ulaz, sa ćiriličnim natpisom "LOGOR", ograđen bodljikavom žicom i minskim poljima, vraćao je slike iz 2. Svjetskog rata i bez dileme ukazivao na činjenicu o kakvom objektu i namjerama se radi, saopćeno je iz Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini.
Logor za zatvaranje Bošnjaka i Hrvata
Agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ovaj logor je služio za zatvaranje logoraša uglavnom bošnjačke i hrvatske, a nekada i srpske nacionalnosti sa okolnih područja Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova i Banja Luke. Štale za stoku koje je prethodno JNA koristila za smještaj životinja za intendatnske namjene, postale su mjesto življenja i umiranja ljudi-logoraša.
Prvo raspuštanje logora, najviše zahvaljujući Bernardu Kušneru (Kouchner) je bilo 14. novembra 1992. godine, kada je puštena veća grupa logoraša, dio razmjenjen, dok je veći broj logoraša prebačen u logor Batković kod Bijeljine. Ali ubrzo zatim, logor Manjača je ponovo otvoren i bio u funkciji sve do 1996. godine i kraja ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini. Procjena je da je kroz logor Manjača prošlo oko 5.000 logoraša, a u neposrednoj blizini, Medunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju-MKSJ, je pronašao masovne grobnice gdje su tijela ubijenih logoraša skrivana od javnosti.
Zločinci osuđeni na 130 godina zatvora
Pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjoj Luci, za ratne zločine u logoru Manjača osudeni su Milomir Stakić 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin 30 godina, Nikola Kovačević 12 godina, Mirko Graorac 15 godina, Dane Lukajić šest godina, Zeljko Bulatović 11 godina, Siniša Teodorović osam godina i Zoran Gajić šest godina zatvora, sveukupno oko 130 godina zatvora.
