Nakon ročišta pred Evropskim sudom za ljudska prava u slučaju "Kovačević protiv BiH", oglasili su se iz ove institucije.

Podsjećaju da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih zahtjeva koji se primjenjuju na izbore za Dom naroda PSBiH i za Predsjedništvo, podnositelj prijave nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na tim izborima 2022. godine.

Etničke privilegije

Nakon ročišta, Sud će započeti s razmatranjima koji će se održati u privatnosti, navodi se u saopćenju, uz napomenu da će presuda u predmetu biti donesena u kasnijoj fazi.

- Ustav Bosne i Hercegovine potiče iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum) potpisanog na kraju rata 1992.-1995. godine. Od tada Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – te Brčko Distrikta koji pripada i jednima i drugima. Gospodin Kovačević živi u Sarajevu koje se nalazi u Federaciji. Ustav pravi razliku između različitih kategorija stanovništva: takozvanih “konstitutivnih naroda” (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i “Ostali i građani Bosne i Hercegovine” (članovi etničkih manjina i oni koji ne izjašnjavaju pripadnost nijednom etničkom narodu). Nema objektivnih kriterija poput jezika ili religije za određivanje etničke pripadnosti; ljudi sami odlučuju - navodi se u saopćenju.

Ističe se i kako “provedbe koje se odnose na etničke privilegije za “konstitutivne narode” – tri dominantne etničke grupe – uključene su u Ustav nakon što je osnovni okvir Dejtonskog sporazuma bio dogovoren, navodno zbog jakih zahtjeva od strane nekih stranaka”.

- Na državnom nivou uvedeni su aranžmani za podjelu vlasti. Na primjer, drugi dom državnog Parlamenta, Dom naroda, sastoji se od pet Bošnjaka i pet Hrvata iz Federacije te pet Srba iz RS. Predsjedništvo čine tri člana: jedan Bošnjak i jedan Hrvat iz Federacije te jedan Srbin iz Republike Srpske. Samo osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici jednog od triju dominantnih etničkih naroda imaju pravo kandidirati se za Dom naroda i Predsjedništvo. Nadalje, samo birači koji borave u Republici Srpskoj mogu sudjelovati u izboru srpskih članova Doma naroda (neizravni izbori) i Predsjedništva (izravni izbori), dok samo birači koji borave u Federaciji mogu sudjelovati u izboru bošnjačkih i hrvatskih članova tih institucija (neizravno u pogledu izbora članova Doma naroda i izravno za Predsjedništvo). Nasuprot tome, u izborima za Dom naroda (prvi dom državnog Parlamenta) ne primjenjuju se etnički zahtjevi - pojasnili su iz Evropskog suda.

Navode da Kovačević ne izjašnjava pripadnost niti jednom "konstitutivnom narodu" niti bilo kojoj etničnoj grupi.

Dodatne pritužbe

Zahtjev je podnesen Europskom sudu za ljudska prava 30. augusta 2022. godine.

Pozivajući se na Član 14 (zabrana diskriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima u vezi s Članom 3 Protokola br. 1 (pravo na slobodne izbore) i Članom 1 Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije), podnositelj prijave se žali da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih zahtjeva koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim zakonodavnim izborima koji su održani 2022. godine. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.

On također iznosi dodatne pritužbe prema Članu 3 Protokola br. 1 samostalno i/ili u vezi s Članom 14, te prema Članovima 13 (pravo na učinkovitu pravnu zaštitu) i 17 (zabrana zloupotrebe prava).

U svojoj presudi od 29. augusta 2023. godine, Sud je većinom glasova od 6 prema 1 utvrdio da je došlo do kršenja Člana 1 Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije u odnosu na činjenicu da gospodin Kovačević nije bio stvarno zastupan u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Dana 14. decembra 2023. godine, predmet je upućen Velikom vijeću na zahtjev Vlade Bosne i Hercegovine, navodi Sud.