NA DANAŠNJI DAN

Srebrenko Repčić, bivši bh. fudbaler, slavi 70. rođendan

Danas je nedjelja, 1. decembar/prosinac 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 30 dana

Srebrenko Repčić. Facebook

I. P.

1.12.2024

Na današnji dan 1954. godine, u Bosanskom Šamcu je rođen Srebrenko Repčić, bivši bosanskohercegovački fudbaler i trener.

Na početku karijere igrao je za FK Borac iz Bosanskog Šamca, ali je vrhunac karijere dostigao u FK Sarajevo, gde je bio najbolji strijelac kluba četiri sezone. Potom je, 1979., prešao u beogradsku Crvenu zvezdu.

Repčić je napustio Crvenu zvezdu u ljeto 1983. godine, otišavši u turski Fenerbahče. S klubom iz Istanbula osvojio je šampionsku titulu 1985. i dva Superkupa Turske, 1984. i 1985. godine. Nosio je i dres Standarda iz Liježa od 1985. do 1988. godine, a karijeru je završio u francuskom Genganu na kraju sezone 1988/89.

Jedno vrijeme bio je i fudbalski trener. Radio je u francuskom klubu Levaloa, gdje je trenirao mladog Didijea Drogbu.

Lorenco Giberti. Britton-images.com

Umro italijanski vajar Lorenco Giberti

1455. - Umro italijanski vajar Lorenco Giberti (Ghiberti), najpoznatiji po izradi vrata na krstionici katedrale u Firenci. Na konkursu 1401. u jakoj konkurenciji povjerena mu je izrada drugih vrata na toj crkvi, koja je završio 1424., a od 1425. do 1452. je izradio treća vrata, nazvana "vrata raja", kod kojih je na nov način riješio problem prostora. Uradio je i više kipova u Firenci i Sijeni, uključujući reljef za katedralu u Sijeni, rađen od 1417. do 1427., a njegovi "Komentari" su dokument velike vrijednosti za izučavanje italijanskog slikarstva.

1835. - Hans Kristijan Andersen (Christian) objavio svoju prvu knjigu bajki.

1891. - Rođen Slavko Kolar, hrvatski književnik i filmski scenarist. Najpoznatija djela su mu „Breza“ i „Svoga tijela gospodar“. Za života je objavio više od stotinu radova. Tematika njegovih pripovijetki se u potpunosti uklapa u najznačajnije tokove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglašenim socijalnim akcentom.

1903. – U SAD prikazan prvi vestern film „Velika pljačka voza“. Ovaj nijemi film napravio je Edvin S. Porter za „Edison Manufacturing Company“.

1906. - U Parizu otvoreno kino "Omnija Pate", prva dvorana u svijetu namjenski izgrađena za prikazivanje filmova.

1928. - Umro Hoze Eustasio Rivera Salas (Jose), kolumbijski advokat i književnik, najpoznatiji po svom nacionalnom epu „Vrtlog“.

1930. - Rođen Milutin Butković, pozorišni, filmski i TV glumac. Debitirao je u TV ostvarenju „Kartaši“ (1959) uz Slavka Simića i Viktora Starčića. Njegova filmografija obuhvata više od 150 filmskih i televizijskih uloga, među kojima su najpoznatiji: „Balkan ekspres 2“, „Varljivo ljeto 68“, „Kraljevski voz“, „Vagon li“... Posljednju ulogu glumio je u „Očevi i oci“ (1997). Umro je 11. januara 1997. u Beogradu.

1935. - Američki filmski glumac i režiser Alen Stjuart Konigsberg (Allen Stewart Konigsberg), poznat kao Vudi Alen (Woody), obnovitelj holivudske filmske komedije sedamdesetih godina 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Uzmi pare i bježi", "Sve što ste oduvijek željeli da znate o seksu, ali se niste usudili da pitate", "Ljubav i rat", "Eni Hol", "Menheten", "Interijeri", "San ljetne noći", "Zelig".

Ivica Šerfezi. YouTube

Rođen Ivica Šerfezi, kantautor i pjevač zabavne muzike

1935. - Rođen Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne muzike. Nosio je epitet "zlatnog dečka domaće estrade" i muzičkog kavalira, a zauvijek će ostati upamćen po nezaboravnim pjesmama poput: "Suze liju plave oči", "Ruže su crvene, (tajne su skrivene, slatka je muzika, ali nije kao ti)", "Ximeroni"... Preminuo je 29. maja 2004., nekoliko dana nakon što je održao svoj posljednji koncert u Dubrovniku.

1935. - Stjepan Mihaljinec, hrvatski kompozitor, aranžer, dirigent i pijanist, rođen je na današnji dan. Komponovao je pjesme za djecu, muziku za TV serije, orkestralna djela, muzičkoscenska djela, te više od 300 zabavnih melodija od kojih su mnoge nagrađivane na festivalima u zemlji i inozemstvu („Svitanje“, „Ako sada odeš“, „Zadnji fijaker“, „Proplakat će zora“, „Noćas ćemo zemlji k'o materi reći“...).

1974. - Umro Lajoš Zilahi (Zilahy Lajos), mađarski romansijer i dramatičar. Jedan je od vodećih, ako ne i najčitaniji prozni mađarski autor 20. vijeka. Njegovo najpoznatije delo je „Ararat“, dio trilogije, a najpotresnije „Samrtno proljeće“. Bio je aktivan i na filmu, a njegov roman iz 1928. „Nešto pluta na vodi“ ekraniziran je dva puta. Zilahijeva predstava „General“ snimljena je kao film s naslovom „Vrli sin“ 1930. i „Pobunjenik“ 1931.

1987. - Preminuo Džejms Boldvin (James Baldwin), američki pisac i aktivista za građanska prava. Njegov roman „Idi i reci to na gori“ iz 1953. godine svrstan je među najbolje romane na engleskom jeziku. Boldvinova zbirka eseja iz 1955. „Bilješke domaćeg sina“ pomogla je da se uspostavi njegova reputacija kao glasa za ljudsku jednakost. Bio je poznata javna ličnost i govornik, posebno tokom pokreta za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama.

1988. - Benazir Buto postala premijerka Pakistana, kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.