Ne stišavaju se reakcije na Nacrt regulacionog plana “Kvadrant C - Marijin Dvor”, kojim je predviđena dalja devastacija užeg centra grada, izgradnja megalomanskih građevina poput one iza koje stoji Amer Bukvić, postavljanjem novih barijera na pravcima tzv. vjetrokoridora, pa čak i uzurpacija imovine Prirodno-matematičkog fakulteta.

Odlučna da brani svoju imovinu, ova institucija čak je formirala krizni štab i najavila da će se, ako treba, sa studentima i građanima i fizički suprotstaviti ovakvim namjerama.

Niz problema

Profesor ekologije i botanike na PMF-u Samir Đug ističe da Sarajevo ima niz ekoloških problema, koji nikako da se nađu na listi prioriteta.

- Uvijek to u ovo doba godine bude zagađenje zraka, a onda se za to veže i čitav niz problema u vezi s urbanim planiranjem. Jedan od njih je nedostatak urbanih zelenih površina. Pravila EU su da je to minimum devet kvadratnih metara zelene površine po stanovniku u urbanoj sredini, a bilo bi optimalno da imamo od 10 do 15 metara. Kad vidimo da se najveća urbana zelena površina u Sarajevu zove Veliki park, a veličine je nečije malo bolje bašte, onda je jasno koliko vodimo računa o urbanom zelenilu. I ovaj kvadrant gdje se planira gradnja tih visokih zgrada prvenstveno je namijenjen za zelenu površinu koja nedostaje. Nedostaje zato što se u blizini nalazi kampus u kojem će se naći veliki broj studenata koji nemaju kontakt sa zelenilom, imamo i veliki broj stanovnika u Novom Sarajevu koji gube taj dodir, a narušavaju se i zračni koridori. Meni je to propast načina razmišljanja Zavoda za planiranje KS. Ako je “betonizacija” naša sudbina, onda ne znam šta da kažem – kaže profesor PMF-a Samir Đug.

Saobraćajni kolaps

U takvoj situaciji, naglašava, s gotovo 170.000 registriranih vozila u KS, od kojih je 40 posto s normom 3 i 4, nije teško zaključiti s kakvim posljedicama se građani svakodnevno suočavaju.

- Uvijek imate saobraćajne kolapse, pa ako imate na jednom kilometru 500 automobila koji emituju takve otrove, mi se trujemo svaki dan. Vidimo da to kod vlasti ne funkcioniše i jedina nada je buđenje svijesti građana. U pitanju je opstanak i život svakog od nas u ovom gradu, a svi, prema Povelji UN-a, imamo pravo na čistu i zdravu životnu sredinu. To nam ovi koji donose odluke u Sarajevu, na svim nivoima vlasti, onemogućavaju – ističe profesor Đug.

ČINJENICE

- Pravila EU su da je to minimum devet kvadratnih metara zelene površine po stanovniku u urbanoj sredini, a bilo bi optimalno da imamo od 10 do 15 metara.

- Kvadrant gdje se planira gradnja tih visokih zgrada prvenstveno je namijenjen za zelenu površinu koja nedostaje.