Na današnji dan 2006. godine, u Zagrebu je preminuo Izet Hajdarhodžić, bosanskohercegovački, hrvatski i regionalni glumac, reditelj i profesor glume. Ostvario je više izuzetnih uloga u raznovrsnom repertoaru, a naročito se istakao u interpretaciji likova iz Držićevih, Šekspirovih (Shakespeare), Molijerovih (Moliere), Kočićevih, Krležinih i Vojnovićevih djela. Bio je beskompromisan i poznat po oštrom jeziku i kritičkom odnosu prema pozorišnoj sredini.

Profesor glume

Izet je rođen u Trebinju, 1929. godine. Maturirao je u Dubrovniku, a diplomirao glumu na Akademiji za kazališnu umjetnost Sveučilišta u Zagrebu. Od 1948. do 1952. godine radio je kao novinar i pozorišni kritičar Radio Dubrovnika, od 1957. do 1961. i 1963. do 1968. bio je glumac, reditelj i umjetnički direktor Dubrovačkog narodnog kazališta (danas Kazalište Marina Držića), od 1961. do 1963. član Narodnog pozorišta u Sarajevu.

Godine 1968., Izet je angažiran kao profesor glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, kada je počeo glumiti i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, te Teatru &TD.

Maestralne uloge

Najpoznatiji je po ulozi Skupa u Držićevoj komediji “Skup” kojeg je kroz dva desetljeća igrao na Dubrovačkim ljetnim igrama i u Dramskom kazalištu Gavella. Osim Skupa, tumačio je i Dunda Maroja, Henrika IV, Mortimera, gospara Lukšu, Davida Štrpca, Imotskog kadiju, Don Juana, Don Alonsa, Raspućina... Maestralne uloge ostvario je i u filmovima "Ugursuz" kao Muzafer, "Okupacija u 26 slika" kao Dum Đivo, "Ćorkan i Švabica" kao Ćorkan te "Miris dunja" kao Hamdibeg.

Hajdarević je dobitnik brojnih glumačkih nagrada, od kojih najviše za ulogu u Držićevom “Skupu”, a 1965. je dobio Godišnju nagradu "Vladimir Nazor". Radio je jedno vrijeme i u hrvatskoj diplomatiji kao ataše za kulturu u Moskvi. 

Umro Andrija Kačić Miošić, hrvatski pjesnik

1760. - Umro Andrija Kačić Miošić, hrvatski pjesnik, filozof, hroničar i fratar, vezan životom za franjevački samostan u Zaostrogu. Njegova knjiga „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“, iz 1756. godine, jedno je od najvrednijih djela hrvatske književnosti 18. vijeka i jedna od najčitanijih i najizdavanijih knjiga hrvatske dopreporodne književnosti uopće.

1821. - Rođen francuski pisac Gistav Flober (Gustave Flaubert), jedan od osnivača francuskog realizma. Najpoznatijim romanom "Gospođa Bovari" svojevremeno je uznemirio javnost i optužen je za povredu javnog morala. Ostala djela: "Buvar i Pekiše", "Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenje svetog Antonija"…

1861. - Janko Leskovar, hrvatski učitelj i književnik, rođen je na današnji dan. U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom „Misao na vječnost“ koja je objavljena u "Vijencu" 1891. godine. Po njemu se naziva tip lika (leskovarac), pasivni junak koji je sklon povratku u prošlost, stalnom razmišljanju i sjećanju na događaje koji završavaju tragično.

1863. - Rođen norveški slikar Edvard Munk (Munch), svjetski prepoznatljiv po slici "Krik". Njegove slike su karakteristične po ekspresivnim oblicima s oblom uprošćenom konturom, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.

1882. - Hotel “Evropa”, prvi moderni hotel sagrađen u Sarajevu, otvoren je na današnji dan. Prema projektu arhitekte Karla Paržika, sagradio ga je Gligorije Jeftanović, "zenđil Sarajlija", kako su ga tim povodom nazivali mediji. Njegovim imenom prozvana je i ulica u kojoj je sagrađen hotel.

1893. - Rođen američki filmski glumac rumunskog porijekla Edvard Robinson (Edward), koji se proslavio ulogama gangstera u kriminalističkim filmovima, ali je ispoljio i sjajan komičarski talent. Filmovi: "Mali Cezar", "Tigrova čeljust", "Kid Kalabed", "Neočekivani dr Gliterbauz", "Čitav grad priča", "Dvostruka odšteta", "Žena na prozoru", "Rt Largo", "Nasilje", "Zeleno sunce".

Rođen Frenk Sinatra, američki pjevač i glumac

1915. - Rođen Frenk Sinatra (Frank), američki pjevač i glumac, paradigma američkog šoumena. Zahvaljujući izuzetnom pjevačkom talentu, ali i šarmu i specifičnim performansima na nastupima, nizao je uspjehe i privlačio milione obožavatelja, naročito žena. Njegove ploče prodavane su u 10 miliona primjeraka godišnje, zbog čega su mu novinari nadjenuli nadimak "The Voice", odnosno „Glas“. Autor je stotinjak albuma, a s više od 150 miliona snimaka širom svijeta svrstan je među najpopularnije i najbolje prodavane muzičare u historiji. Američki muzički kritičar Robert Kristgau (Christgau) proglasio ga je "najvećim pjevačem 20. vijeka." Frenk je preminuo od posljedica srčanog udara 14. maja 1998. godine.

1915. - Poletio "Junkers J1", prvi avion napravljen u potpunosti od metala, njemačkog konstruktora Huga Junkersa.

1929. - Rođen engleski pisac Džon Džejms Ozborn (John James Osborne), u čijim dramama dominira kritika društvenih prilika u Engleskoj. Njegova drama "Osvrni se u gnjevu" izazvala je bujicu snažno realističkih drama o životu savremene britanske radničke klase.

1939. - Umro Daglas Ferbanks (Douglas Fairbanks), američki glumac, scenarist, redatelj i producent, poznat po ulogama heroja u brojnim pustolovnim filmovima u eri nijemog filma, među kojima su najpoznatiji "U znaku Zoroa", "Tri musketara", "Crni pirat", "Robin Hud" i "Bagdadski lopov".

1940. - Rođena Diona Varvik (Dionne Warwick), američka pjevačica, glumica i televizijska voditeljica. Svrstana je među 40 najvećih američkih hit kreatora između 1955. i 1999. godine, a drugi je najpopularniji ženski vokal u rok eri.

1946. - Emerson Fitipaldi (Fittipaldi), brazilski vozač automobilističkih utrka, rođen je na današnji dan. Bio je dvostruki svjetski prvak u Formuli 1, kao prvi Brazilac koji je ostvario taj rezultat, zatim dvostruki pobjednik 500 milja Indianapolisa, 1989. i 1993. godine, te prvak američke Champ car formule 1989. godine.

Vladimir Prelog dobio Nobelovu nagradu iz hemije

1975. - Vladimir Prelog, bosanskohercegovačko-hrvatsko-švicarski naučnik i hemičar, dobio Nobelovu nagradu iz hemije za svoje radove iz oblasti stereoizomerije organskih molekula. Prelog je rođen u Sarajevu, 23. jula 1906. godine, a preminuo je u Cirihu 7. januara 1998. godine.

Gimnaziju je završio u Zagrebu nakon što se porodica preselila tamo 1915. godine, a potom studirao hemiju u Pragu, gdje je po završetku studija bio voditelj Laboratorijske firme G.J. Driza. Bio je direktor Zavoda za organsku hemiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a od 1942. godine na saveznoj Tehničkoj visokoj školi u Cirihu.

2006. - Umro Piter Bojl (Peter Boyle), američki glumac. Poznat kao karakterni glumac, te po ulozi Franka Baronea u sitcomu CBS-a „Svi vole Rejmonda“.