Na današnji dan 1945. godine, u Sarajevu je rođen Željko Bebek, bosanskohercegovački pjevač rok muzike. Karijeru je počeo 1960-ih i 1970-ih godina, kada je pjevao u grupi “Kodeksi”, jednoj od poznatijih sarajevskih grupa tog vremena, nakon čega se priključio “Bijelom dugmetu”.

U “Bijelom dugmetu” Bebek je pjevao od 1974. do 1984. godine, i taj period muzički kritičari ocjenjuju najboljim za grupu. Nakon napuštanja grupe Bebek snima solo albume “Mene tjera neki vrag” i “Željko Bebek i Armija B”, a potom, 1989. godine, dva nova albuma “Niko više ne sanja” i “Pjevaj moj narode” koji nailaze na veoma pozitivne kritike i s kojih se izdvajaju hitovi "Da je sreće bilo", "Da zna zora", "Sinoć sam pola kafane popio", "Laku noć svirači", "Fatima" te posebno "Oprosti mi što te volim".

Na povratničkoj turneji “Bijelog dugmeta” 2005. godine, Željko Bebek je ponovo pokazao svoje fascinantne glasovne sposobnosti. I dalje je aktivan na koncertnim nastupima.

Umro Vilijam Peti, utemeljitelj političke ekonomije

1687. - Umro engleski ekonomist Vilijam Peti (William Petty), tvorac teorije radne vrijednosti, koji je, prema mišljenju Karla Marksa (Marx), postavio temelj političke ekonomije kao nauke. Smatrao je da vrijednost robe, odnosno njenu prirodnu cijenu određuje količina rada utrošenog za proizvodnju. Djela: "Traktat o porezima i dažbinama", "Politička anatomija Irske", "Politička aritmetika".

1773. - Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista, maskirana u Indijance, u Bostonskoj luci je pobacala u more sanduke čaja s jednog britanskog broda. Taj događaj, kasnije nazvan "Bostonska čajanka", nagovijestio je američki rat za nezavisnost, započet 1775. godine.

1775. - Rođena engleska književnica Džejn Ostin (Jane Austen), koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Autorica je kultnog romana "Gordost i predrasuda", koji je i ekraniziran, a vrijedni su joj i romani "Razbor i osjećanje", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje".

1859. - Umro njemački književnik i filolog Vilhelm Grim (Wilhelm Grimm), sakupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom (Jacob) – čuvene bajke braće Grim. 

U Zagrebu otkriven spomenik banu Josipu Jelačiću

1866. - U Zagrebu otkriven spomenik banu Josipu Jelačiću, prvi zagrebački spomenik u bronzi, djelo poznatog bečkog vajara Antona Dominika Fernkorna, a svečanost koja je tada snimljena jeste, zapravo, prvi reportažni snimak u Hrvatskoj.

1882 - Rođen mađarski kompozitor i muzikolog Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka. Djela: kantata "Psalmus hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo "Igre iz Galante".

1885 - U Sarajevu počela izlaziti "Bosanska vila", časopis "za zabavu, pouku i književnost", koji je skoro tri decenije snažno utjecao na jačanje nacionalne svijesti i otpora austrougarskoj okupatorskoj vlasti u BiH.

1899. - Osnovan italijanski fudbalski klub AC Milan iz Milana.

1899 - Rođen engleski književnik, glumac, pjevač, kompozitor, filmski scenarist i zabavljač Noel Kauard (Coward), veoma popularan između Prvog i Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji i SAD. Djela: "Vrtlog", "Pali anđeli", "Laka vrlina", "Riječ i muzika", "Privatni život", "Nestašni duh".

1914. - Umro Ivan Zajc, hrvatski kompozitor i dirigent. Utemeljitelj je hrvatske opere kao umjetničke ustanove, a opersku umjetnost u Hrvatskoj obogatio je i u stvaralačkom smislu. Najznačajniji je muzičar u Hrvatskoj u posljednjoj trećini 19. vijeka.

Rođen pisac Artur Klark, autor romana "2001: odiseja u svemiru"

1917 - Rođen engleski pisac Artur Čarls Klark (Arthur Charles Clarke), u čijim su naučno-fantastičnim romanima i pričama glavne teme istraživanje kosmosa, mora i vremena, mjesto čovjeka u kosmičkoj hijerarhiji i posljedice ljudskih kontakata s vanzemaljskim civilizacijama. Djela: romani "2001: odiseja u svemiru", "3001: konačna odiseja", "Kraj djetinjstva", "Grad i zvijezde", "Sastanak s Ramom", zbirke priča "S druge strane neba", "Dosezanje sutrašnjice", "Priče o deset svjetova", "Susret s Meduzom", "Sunčani vjetar".

1921 - Umro slavni francuski kompozitor, pijanist, dirigent, orguljaš i muzički pisac Kamij Sen-Sans (Camille Saint-Saens). Najznačajnije opere "Samson i Dalila" i "Ples smrti", a komponovao je i simfonijske pjesme, koncerte za klavir, violinu, violončelo, oratorijume...

1938. - Rođena Liv Ulman, norveška i švedska fimska i pozorišna glumica, režiserka i scenaristkinja. Na filmu je debitirala 1957. godine, a nakon uloge u filmu „Persona“ postala je jedna od omiljenih glumica švedskog filmskog reditelja Ingmara Bergmana s kojim je sarađivala u devet filmova.

1938. – U Beogradu je rođena Vera Čukić, srbijanska filmska, pozorišna i televizijska glumica. Od 15. godine počela je glumiti u filmovima, a nakon završene akademije počela je raditi u pozorištu Atelje 212, da bi kasnije, kao prvakinja drame, u Narodnom pozorištu igrala glavne uloge najpoznatijih predstava koje su uglavnom imale po više od 100 izvođenja.

1955. - Umro Milan Vujaklija, srbijanski pisac i prevodilac, autor „Leksikona stranih riječi i izraza“.

1964. - Rođena Hajke Gabriela Drehsler (Heike Gabriela Drechsler), njemačka atletičarka, jedna od najuspješnijih žena u disciplini skok u dalj svih vremena. Također je bila i sprinterka, te je dvije godine držala svjetski rekord u trčanju na 200 metara.

1965. - Umro engleski pisac Vilijam Somerset Mom (William Somerset Maugham), oštar kritičar engleskog građanskog društva. Djela: romani "Ljudski okovi", "Mjesec i stoparac", "Kolači i pivo", "Pozorište", "Šareni veo", zbirke pripovijedaka "Treptaj lista", "Na kineskom platnu", "Istok i Zapad", drame "Lejdi Frederika", "Hljebovi i ribe", "Sveti plamen". 

Umrla italijanska glumica Silvana Mangano

1989. - Umrla Silvana Mangano, italijanska glumica, koja je 1950-ih uživala slavu kao seks-simbol italijanske kinematografije, a potom stekla ugled zahvaljući zapaženim ulogama u filmovima „Pasolinija“ i „Viscontija“. Mangano je bila inspiracija našoj najboljoj pjevačici narodne muzike Silvani Armenulić, po kojoj je rođeno ime Zilha zamijenila umjetničkim Silvana.

1995. – Vijeće sigurnosti UN-a dalo snagama NATO-a ovlaštenje da preuzmu nadležnost nad mirovnim operacijama u Bosni i Hercegovini. Time je okončana misija UNPROFOR-a i stvoreni pravni uslovi da NATO počne misiju nadgledanja provođenja mira u BiH.

2002. - Pred Tribunalom u Hagu počela trodnevna rasprava o presudi bivšoj predsjednici Republike Srpske Biljani Plavšić, koja je priznala krivicu za zločine protiv čovječnosti tokom agresije na BiH.

2004 .- Visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) objavio devet mjera protiv pojedinaca i sistemskih mjera prema institucijama u Republici Srpskoj zbog "nesaradnje s Haškim tribunalom, zbog koje BiH nije primljena u Partnerstvo za mir". On je zatražio da Komisija za reformu odbrane izvrši gašenje ministarstava odbrane entiteta i potpuno prenošenje njihovih nadležnosti na Ministarstvo odbrane BiH, za šta je rok bio ljeto ili jesen 2005. godine. Od vlasti BiH Ešdaun je zatražio da do februara ili marta 2005. godine provedu reformu policije na principima koje je naglasila Evropska komisija i prihvatila Komisija za reformu policije, što znači jedinstvenu policijsku strukturu sa zakonodavnom nadležnošću države, koja bi bila finansirana iz budžeta BiH.

2022. - Umro Siniša Mihajlović, jedan od najboljih srbijanskih fudbalera i trenera. Fudbalsku karijeru započeo je u NK Borovu, gdje je nakon pionira i juniora zaigrao u prvom timu i igrao od 1986. do 1988. godine, kada je prešao u novosadsku FK Vojvodinu s kojom je osvojio titulu prvaka, drugu u historiji toga kluba. Nedugo zatim prešao je u beogradsku Crvenu zvezdu, za tada nevjerovatnih milion njemačkih maraka. Isticao se po svom preciznom i jakom šutu lijevom nogom. Godine 1992., otišao je u talijansku Romu, gdje je proveo dvije godine, nakon čega je prešao u Sampdoriju, a 1998. u Lacio. Nakon šest sezona, na vrhuncu svoje karijere prešao je u milanski Inter, gdje je i završio igračku karijeru. Ostat će zapamćen kao najbolji izvođač slobodnih udaraca italijanske nogometne lige svih vremena, te po tri postignuta gola iz slobodnih udaraca u jednoj utakmici. Trenersku karijeru počeo je 2006. godine u milanskom Interu kao pomoćni trener zatim je trenirao, samostalno, Bolonju, Cataniju, Fiorentinu, Sampdoriju, Milan, Torino, Sporting iz Lisabona i reprezentaciju Srbije.