Nakon članstva u Evropskoj, zatim ANU BiH, te Bosanskohercegovačko-američkoj akademiji nauka i umjetnosti, profesorica Mirsada Hukić postala je članica i Akademije medicinskih znanosti Republike Hrvatske. Četverostrukoj akademkinji, koja je među najvećim ekspertima u oblasti mikrobiologije u svijetu, ovo priznanje posebno je drago.
Puna saradnja
- To mi je izuzetno drago baš zato što dolazi iz susjedstva. Mnogo sarađujemo i neka tih dobrosusjedskih odnosa, neka prepoznaju i u nama dobre partnere za nauku i struku – kazala je za “Avaz” prof. Dr. Mirsada Hukić.
Profesorica Hukić od ove godine je članica Međunarodnog bioetičkog komiteta UNESCO-a (IBC), pa prvi put u historiji BiH ima svog člana u ovom tijelu. To je otvorilo potpuno novo poglavlje u njenoj impresivnoj naučnoj karijeri i oduševljena je poslom koji joj, kako kaže, daje neku drugu dimenziju.
- Sintetska biologija je nova oblast koja je spoj tehničkih, informatičkih i bioloških nauka. S tim se može igrati, mogu se stvarati, naprimjer, mikroorganizmi koji luče lijekove, mogu se sintetizirati vakcine, stvarati bakterije koje proizvode energiju pa će zamijeniti termoelektrane. S druge strane, postoji opasnost zloupotrebe, pa ja radim na razvijanju kodeksa za etičku upotrebu tih novih postignuća. U svakom slučaju, biosinteza kao stvaranje novog života jeste nešto što će za dvije godine promijeniti čitav naš svijet – kaže Hukić.
Nova oblast nauke otvorila je prostor i za razvoj vakcine za rak i metoda liječenja opake bolesti koja već predugo muči čovječanstvo.
- Upravo tu spada i to. Mi smo već tu. Karcinom nema jedan uzrok, pa ne može biti ista vakcina, ali postoje pametni lijekovi koji su usmjereni baš na to mjesto. Razvijaju se potpuno novi lijekovi koji mogu ciljati ne sve, ne samo maligne ćelije, pa raditi i vakcine koje mogu prevenirati nastanak raka, sintetizirati terapijske vakcine. To je jako uznapredovalo i sad je samo stvar kada će to biti pušteno u opštu primjenu. Jako je dinamičan taj proces i svaki dan imamo nešto novo – ističe profesorica Hukić.
3D printanje organa
Ako je nauka toliko uznapredovala pa ćeliju stvara iz ničega, logično je pitanje hoćemo li u dogledno vrijeme i ljude stvarati na isti način. Ipak, profesorica Hukić podsjeća da to ne bi bilo dopušteno, jer nije u skladu s etičkim normama, ali uvjerena je da ćemo u bliskoj budućnosti svjedočiti revolucionarnim promjenama.
- Ali znate šta radimo, šta je in? 3D printanje organa. Neka tkiva su već u upotrebi. Naprimjer koža, hrskavica, može i jetra, za srce se nešto pokušava. Dakle, napravi se 3D model, a onda se slojevito nanose te ćelije, vaskularizacija … To je u naglom usponu, jer daje odlične rezultate i može mnogo pomoći u medicini kod velikih oštećenja i liječenja bolesti, pošto su u pitanju zamjenska tkiva – pojašnjava prof. dr. Mirsada Hukić.