Državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Jove Kevca, nekadašnjeg komandanta Drugog bataljona Vojske Republike Srpske (VRS), za zločine u Gonjim i Donjim Biljanima na području Ključa u ljeto 1992. godine, javlja Detektor.

Kako je saopćeno iz Tužilaštva, Kevac je optužen za zločine počinjene prilikom napada na Biljane u julu 1992. godine, kada je zarobljeno i ubijeno oko 250 civila bošnjačke nacionalnosti, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i identifikovani iz više masovnih grobnica.

Detektor je još prije skoro tri godine u istraživanju na osnovu haških presuda pisao o vojnicima i policajcima koji nisu procesuirani za zločine počinjene u Biljanima.

U istraživanju se navodi kako je, prema svjedočenjima i dokumentima, Sanički bataljon drugi naziv za Drugi bataljon u 17. lakoj pješadijskoj brigadi, čiji komandant je bio Jovan Kevac.

Jovan Kevac - svjedočeći na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, osuđenom na doživotni zatvor i zbog, između ostalog, zločina počinjenih u Ključu - priznao je i da je veliki broj Bošnjaka 10. jula 1992. ubijen u ključkom selu Biljani, ali je ustvrdio da su taj "mučki zločin počinili pojedinci i grupe koji su bili izvan kontrole", kao i da su počinioci bili odmah uhapšeni.

Međutim, Haško tužilaštvo je na istom ročištu ustvrdilo da su zločin u Biljanima počinili pripadnici bataljona pod komandom Kevca i kako je on prešutio da je bio zapovjednik te jedinice, kako bi izbjegao odgovornost, što je on negirao.

- Ne, to nije tačno - izjavio je Kevac u sudnici Haškog tribunala nakon što mu je predočen dokument VRS-a po kojem je on bio na čelu operacije "čišćenja" u Biljanima. On je dokaze Tužilaštva nazvao "insinuacijama koje ne prihvata".

Prema informacijama Biljančana koje su novinari posjetili, Kevac se u vrijeme pisanja i objavljivanja istraživanja nalazio na području Srbije. Detektor tada nije mogao nezavisno potvrditi da se on nalazi u Srbiji, niti pronaći njegov kontakt za komentar za ovo istraživanje.

Detektor je analizirao haške presude u "Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH”, u kojima je konstatovano, između ostalog, da je 10. jula 1992. u Biljanima ubijeno oko 200 zatočenih Bošnjaka, među kojima su bili žene, stari ljudi i jedna beba. Neka od tih ubistava izvršena su u školi u Biljanima ili oko nje, a druga nakon što su zatočenici autobusima odvedeni iz škole.

Optužnica Tužilaštva BiH tereti Kevca za zločin protiv čovječnosti.

Masovne grobnice u kojima su pronađene žrtve masakra u Biljanima uglavnom su otkrivene neposredno nakon rata, odnosno krajem 1995. i tokom 1996. godine. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, prva otkrivena masovna grobnica naziva "Crvena zemlja I" pronađena je u novembru 1995. iz koje je ekshumirano šesnaest žrtava.

U grobnici na Laništu tada je otkriveno tijelo četveromjesečne bebe Amile Džaferagić, koja je u jami umrla stežući flašicu za mlijeko, u zagrljaju ubijene majke. Uz nju je bio i njen četverogodišnji brat. Oboje djece ubijeno je metkom u glavu.

Amila Džaferagić, četveromjesečna beba, prepoznata je po ocu Šemsi. Podsjećamo i na zapisnik koji je sačinjen prilikom obdukcije.

"Zapisnik sa obdukcije: strana 70, leš br. 172.:

Amila Džaferagić, kći Šemse, rođena 29. 02. 1992. godine u Biljanima - Ključ, prepoznata po ocu Šemsi.

Odjeća: Dječija benkica bijela na kopčanje sa tri dugmeta, dječije gegice sive, pamučne bijele duge gaće, štramplice dječije bijele, melni gaćice i pamučna bijela pelena unutra...

Nađeni predmeti: Jedna bijela i jedna plava dječija cucla-duda... Likvidirana pucnjem u glavu - navodi se u Zapisniku.

Amilin otac, Šemso Džaferagić je iznad nišana svoje Amile. Pored nje su ukopani i stariji brat, s nepune četiri godine, njegova supruga i majka njegove djece, zatim otac mu, brat, sestra, sestrična... I dalje još 260 nedužnih Biljančana, koji su ubijeni ispred nekadašnje zgrade osnovne škole i Doma kulture.