Dok pamtimo Jablanicu, gledamo razmjere klizišta u Maglaju, strahujemo od onog na Trebeviću, ali i stotina drugih širom BiH, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić sve uzroke koji doprinose tragedijama koje smo doživjeli spaja u jedan.

Uz klimatske promjene, svi bh. problemi, poput nelegalne i neadekvatne gradnje, prekomjerne sječe šuma, izostanka preventivnih mjera i drugi, imaju isto izvorište.   

Ode omladina

- Korupcija pokreće i sva naša klizišta. Sanacija klizišta, regulacija vodotoka, ne znam kako se ti javni tenderi završavaju, to je veoma diskutabilno. Najveći problem je što se uglavnom zapošljavaju podobni, a ne stručni, od općinskih službi zaduženih za zaštitu stanovništva, pa dalje. Stručni ljudi idu na biro, pa nam zato omladina ide u Evropu. Nekidan gledam nekoliko autobusa ode za Njemačku, a to su sve karte u jednom smjeru – kaže Suljić.

Podsjeća da je BiH zemlja podložna klizištima, koja možemo očekivati sa svakim jačim padavinama. Problem je što iz nesreća ne učimo ništa.

- Šta se uradilo u Jablanici od 4. oktobra do danas? Dopustili smo da nam državi jedna strana firma donira 70 metara pruge. To je tužno i sramotno. A onda dolaze političari da se slikaju. Bio sam prije par dana dolje i vidio samo par kamiona Pomozi.ba. Tim ljudima se ništa do danas nije saniralo – dodaje Suljić.

Velike pukotine

Pukom srećom u Maglaju je izbjegnuta tragedija, pa je 18 porodica na vrijeme evakuirano iz ugrožene Mladoševice. Za to vrijeme, na Curinim njivama na Trebeviću već tri mjeseca se mjere pukotine i “prati situacija”.

Ako je problem što klizište iz jednog ugrožava drugi entitet, Suljić podsjeća na dokument “Procjena ugroženosti BiH od prirodnih i drugih nesreća”, koji je s kolegama davno radio za Ministarstvo sigurnosti BiH, a koji predviđa zajedničko djelovanje, bez čekanja, mjerenja i beskorisnih analiza.

Lopate i krampe

- Ne mogu da shvatim da se samo osmatra, da se ništa ne poduzima i da se takve pukotine nisu počele zatvarati. Ako ne može mašina, može lopata. Samo na teritoriji općine Tuzla 2014. godine smo imali više od 2.000 klizišta, koja su ugrožavala kuće i puteve. Ovdje se omladina digla, čak su nam iz Mostara došla dva autobusa volontera da pomognu. Lopate i krampe, pukotine se zatvore zemljom, na površini pokriju slojem gline da voda ne prodire u dubinu. Na ovaj način klizište se može pokrenuti tokom noći, a tada bismo imali tragediju veću i od Jablanice – ističe profesor Nedim Suljić.