Sjednica Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je trebala biti održana s dva ključna zakona na putu naše zemlje ka EU, na kraju je otkazana.

Prema našim informacijama, do pomjeranja održavanja sjednice je došlo po želji zastupnika iz SNSD-a, ali nije poznat razlog.

- Treba razmotriti na koji način izaći iz ove blokade. Hitna sjednica je planirana da se održi naredni četvrtak, prije redovne sjednice, ali nismo sigurni da će se to desiti jer smo imali odlaganje zajedničke sjednice, ona je pomjerena za 5.2.

Smatramo da oba ova Zakona trebaju popravke u odnosu na ono što je usvojeno na Vijeću ministara.

Svi Zakoni pogotovo ovi vezani za evropski put zaslužujemo da učestvujemo u pripremi, a pogotovo da ih popravljamo na sjednici Parlamenta - rekao je Šerif Špago.

Manjak političke volje

Medijima se obratio i predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić.

- Moja obaveza kao predsjedavajućeg je samo da vas informišem da je današnja hitn sjednica prolongirana za 23., dan kada će se održati redovna sjednica. Dakle, prije održavanja redovne sjednice će biti zakazano održavanje hitne sjednice s istim tačkama dnevnog reda - rekao je Zvizdić.

Na pitanje gubimo li vrijeme ovakvim potezima, odgovorio je:

- Apsolutno ste u pravu da gubimo vrijeme, po mom mišljenju, potpuno nepotrebno, ali pitanje usvajanja ovih zakona je pitanje političke volje. Danas smo imali činjenicu da ne bismo imali dovoljnu entitetsku većinu iz RS, tako da ne bi mogli usvojiti dva zakona. Do 23. postoji mogućnost da će se ipak postići politički kompromis oko usvajanja dva zakona.

Zvizdić kaže da ako bude postojala dobra politička volja unutar vladajuće koalicije da onda možemo očekivati brza usvajanja zakona

- Ali to će zaista ovisiti od činjenice ko je istinski opredijeljen za evropske integracije, a ko ih samo onako deklarativno podržava - dodao je on.

Dva EU zakona

Podsjetimo, na današnjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH, na dnevnom redu trebali su biti prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka BiH od kojih ovisi poduzimanje relevantnih koraka za dobijanje datuma za otvaranje pregovora BiH s EU.

Zakoni koji su ključni prioriteti na evropskom putu Bosne i Hercegovine i nose oznaku "EI", kojom se potvrđuje odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Evropske unije.

Prijedlogom zakona o graničnoj kontroli, koji je predložilo Ministarstvo sigurnosti, ispunjava se jedan od strateških ciljeva iz ranije usvojene Strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini. Odredbama novog zakona uređuju se, među ostalim, važna pitanja upravljanja granicom te se vrši njihovo usklađivanje s važećom pravnom stečevinom EU.

Kroz 11 poglavlja ovaj prijedlog zakona na sveobuhvatan način uređuje pitanja granične kontrole i nadležnih tijela, prelaska državne granice, graničnih prijelaza i odobrenja, graničnih provjera i nadzora državne granice.

U poglavlju granična linija i uređenje prostora uz državnu granicu, propisana su pravila koja se odnose na razgraničavanje, obilježavanje i uređivanje granične linije i njene vidljivosti, kao i na zabranu djelatnosti uz graničnu liniju i uređenje prostora uz državnu granicu.

Istovremeno su uređena pitanja povrede državne granice i granični incidenti, međunarodna granična saradnja, prenošenje oružja te prikupljanje ličnih podataka i evidencije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Prijedlogom zakona o zaštiti ličnih podataka vrši se usklađivanje s Uredbom EU iz 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju ovih podataka te prihvatanju međunarodno priznatih standarda u ovoj oblasti.

Predloženi zakon predstavlja pomak u odnosu na trenutna rješenja, posebno u dijelu kojim se uređuje zaštita fizičkih lica u vezi s ličnim podacima koje obrađuju nadležna tijela u svrhe istraga, otkrivanja krivičnih djela, gonjenja učinitelja krivičnih djela, izvršenja krivičnih sankcija, uključujući i zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje. Odredbama ovoga zakona unaprijeđena su pravila za prijenos ličnih podataka u druge zemlje ili međunarodne organizacije.

Usvajanje ovog zakona, koji je predložilo Ministarstvo civilnih poslova, a pripremila Interresorna radna grupa Vijeća ministara BiH formirana u novembru 2023. godine, stvaraju se preduvjeti za stupanje na snagu Sporazuma o saradnji Bosne i Hercegovine s Eurojustom, Agencijom EU za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima, koji je potpisan krajem oktobra 2024. godine.