Ne pada nam na pamet da, dok mi guramo prema EU, neko sanja o stvaranju Moldavije na tlu BiH, a ako je to opredjeljenje RS onda mi moramo tražiti partnere za evropski, a ne za ruski put BiH. Ovakav stav, kojeg je 6. januara, nakon novih izjava Milorada Dodika da je nezavisnost RS njegov politički cilj, iznio poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH Predrag Kojović, rezultirao je političkim zaokretom u kojem SNSD više nije dio državne parlamentarne većine. Kojović se slaže da je ovakav potez uzdrmao političku scenu u BiH, ali je donio i olakšanje, jer se pokazuje da u RS postoje proevropske snage opredjeljene za mir i evropski put.
- Mi smo od prvog dana govorili da u vlast ulazimo da bismo bili lokomotiva koja vuče prema Evropi. Vidjeli smo da sa SNSD-om to ne možemo i odlučili smo da otkačimo taj vagon. Prerano je govoriti o daljnjim konkretnim potezima u smislu rekonstrukcije Vijeća ministara. Sljedeću sedmicu želimo iskoristiti da sjednemo s opozicijom iz RS, da napravimo neku platformu. Nekoliko dana prije nego će uslijediti ove smjene imali smo kontakte s njima u vezi glasanja po konkretnim pitanjima, ali želimo i moramo sjesti s njima i nadam se da i oni tako razmišljaju. Da i oni, i mi stavimo na papir prioritete, pa da vidimo kakve su sličnosti između ta dva dokumenta i možemo li zajedno raditi za mir i za Evropu – kaže Kojović za “Avaz”.
Nakon što su zakoni o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka usvojeni, fokus će biti na zakonima o sudovima i VSTV-u, imenovanje pregovarača, te druge odluke od kojih ovisi početak pregovora o članstvu BiH u EU, ali i pokušaj usaglašavanja reformske agende BiH.
- 5. mart je posljednji datum za Plan rasta. Mi moramo usvojiti još najmanje dva zakona da bismo dobili datum otvaranja pregovora sa EU. Naš je cilj da do ljeta sve to završimo i da BiH dobije 2 milijarde maraka i da se krene u implementaciju programa u BiH. S druge strane, moramo imati pregovarača i otvoriti pregovore, da krenemo u novu istorijsku fazu evropeizacije BiH i napuštanja ove agonije u kojoj živimo 30 godina – dodaje Kojović.
Veći dio reforme agende je usaglašen, pa je BiH za priključenje Planu rasta potreban dogovor o Ustavnom sudu BiH, vezan za imenovanje nedostajućih sudija iz RS, pitanje stranih sudija i implementaciji presuda koje nisu provedene.
- Postoje metode i načini da se ipak ovaj dokument vrati na Vijeće ministara. U ovom sastavu sasvim sigurno to neće odobriti, ali s obzirom na ovu promjenu u političkoj situaciji u razgovorima smo i sa međunarodnom zajednicom. Nadam se da će i oni shvatiti da je ovdje zaista jedna velika borba između proevropskih i antievropskih snaga i nadam se da će pomoći onima koji žele da vide BiH u EU – ističe Kojović.
Svaka odluka i svaki potez Trojke pod mikroskopom je opozicije predvođene sa SDA. Dobronamjerne kritike svakako su neophodne, ali bukvalno svaki zakon, potreban evropskim integracijama BiH, na meti je napada kako bi se njihovo donošenje usporilo. Jedan od primjera je i zakon o graničnoj kontroli BiH, koji je definirao da sa granica BiH konačno budu uklonjene reklamne i table s porukama “Dobrodošli u RS”. Iz SDA problematiziraju hoće li table koje su sada na samoj granici biti pomjerene 50 ili 300 metara u unutrašnjost.
- Ja to smatram velikim uspjehom Trojke, ali i mojim ličnim jer sam pregovarao te zakone. Uvijek mi je jako smetalo kad dolazim u BiH da se na istom mjestu nalaze ne samo table dobrodošlice u RS, već i bibordi za kazina i noćne klubove. Po prvi put smo zonu od 50 metara duž 1.750 kilometara granice BIH oslobodili svih znakova osim onih koji se tiču isključivo dobrodošlice u BiH, na granicu, vrlo jasno je propisano šest znakova koji se mogu postavljati u toj zoni, a svi ostali 50 metara dalje. One koji kritikuju podsjećam da svi znakovi o kojima govorimo sada stoje na graničnoj liniji, a sada će na granici biti samo zastava BIH i država BIH – pojašnjava Kojović.
