Hrvatski Ivo Goldstein kazao je danas u Sarajevu kako je jevrejska zajednica u BiH među onima koje su najteže pogođene holokaustom pretrpjevši stradanje bez presedana u povijesti.

Goldstein je u Jevrejskoj općini u Sarajevu učestvovao u obilježavanju 27. januara kao međunarodnog dana dana sjećanja na žrtve holokausta i pri tom u govoru podsjetio na povijesni kontekst u kojemu se taj zločin dogodio u BiH spomenuvši pri tom i dio koji je tragično pogodio njegovu obitelj s korijenima u tom zemlji.

Kako je podsjetio predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, tokom Drugog svjetskog rata ubijeno je 12 od 15 hiljada Jevreja koliko ih je živjelo u toj zemlji, a od toga je samo u Sarajevu ubijeno njih devet i pol tisuća.

Istaknuo je kako je u BiH tek nedavno donesena odluka na nivou Vijeća ministara da se i toj zemlji obilježava dan sjećanja na holokaust a upozorio je i kako se u školskim programima povijesti i dalje poklanja nedovoljna pozornost izučavanju najvećeg genocida u povijesti. "Siguran sam da će i u narednih 80 godina on biti predmetom istraživanja, ali i nijekanja", kazao je Finci.

"Neprekidna eskalacija progona"

Goldstein je pak istaknuo kako je razdoblje od 1933. do 1945. označilo neprekidnu eskalaciju progona i ubojstva Jevreja, a od uspostave NDH metom su postali i oni u BiH.

Za BiH je to, kaže Goldstein, bila posebno dramatična situacija jer u toj zemlji antisemitizam nikada nije poprimio ekstremne forme kao u drugim državama, no kako je ustaška ideologija postala bliska nacističkoj isplaniran je i genocid nad Jevrejima koji su živjeli na teritoriju NDH.

"Sve je to planirano", kazao je Goldstein podsjetivši kako je neposredno nakon uspostave NDH ministar pravosuđa Andrija Artuković najavio "rješenje" jevrejskog pitanja po uzoru na nacističku Njemačku, a to je u maju potvrdio i Ante Pavelić.

Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti, o časti i krvi pripadnika hrvatskog naroda i o državljanstvu bile su na temelju brojnih protužidovskih odredbi kojima su Židovi do kraja obespravljeni pa je već do ljeta 1941. godine oko tisuću ljudi u Hrvatskoj i BiH odmah izbačeno iz javne službe, a ubrzo je uslijedila pljačka židovske imovine "u ime države".

"U NDH nema mjesta za Jevreje"

Pod geslom "U NDH nema mjesta za Židove" od jula 1941. slijedi provedba "konačnog rješenja" odnosno slanje Jevreja u koncentracijske logore, kaže Goldstein. Dodao je kako su Jevreji iz BiH deportirani u različite logore no najviše ih je stradalo u Jasenovcu.

"Iz Jasenovca nije izašao praktično niko", kazao je Goldstein dodajući kako se tek mali broj Jevreja iz BiH spasio bijegom u Italiju, a najviše ih je uspjelo preživjeti tako što su se priključili partizanskom pokretu u čijim je redovima kraj rata dočekalo nešto više od dvije hiljade Jevreja dok ih je oko 800 poginulo.

Holokaust je, kaže Goldstein, ipak nepovratno uništio bosanskohercegovački kulturni pejzaž u kojemu su bogomolje različitih konfesija stajale jedna uz drugu, a od 28 židovskih općina u BiH samo ih se pet obnovilo nakon 1945. dok se u male sredine uglavnom nije vratio nitko od prognanih Židova.

Takva je sudbina zatekla i Tuzlu gdje su do 1941. prodavaonicu porculana imali Aron Goldstein i njegov sin Oto. "Trgovina je nestala. Nestali su i svi moji Goldsteini. Njih šest", kazao je na kraju Ivo Goldstein.