Bitka na Bedru, vođena 17. dana ramazana 2. godine po Hidžri, što odgovara 17. martu 624. godine, bila je ključna bitka za muslimane u ranim danima islama. To je bila prva veća bitka u kojoj su se našli mekanski politeisti i medinski muslimani.

Potlačena strana

Povod bitke bio je pokušaj muslimana da presijeku trgovačku karavanu mekanskih idolopoklonika, kazao je za „Avaz“ prof. dr. hfz. Safvet Halilović, redovni profesor Islamskog pedagoškog fakulteta (IPF) Univerziteta u Zenici, član Vijeća povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka i član Internacionalne akademije nauka i umjetnosti BiH.

- Bitka na Bedru je jedna od najvažnijih i najvećih bitaka u islamu. Ona je prekretnica i s pravom se zove tako, jer su muslimani do tada bili strana koja je bila 13 godina potlačena u Mekki i koja je trpjela i bila proganjana zbog svoje vjere – rekao je.

Stvarni uzrok i razlog bitke bilo je nastojanje mekanskih mušrika da potpuno poraze prvu zajednicu muslimana predvođenu Poslanikom Muhammedom, a.s.

- Povod bitke je bio što je Poslanik, a.s. krenuo da presretne Kurejševićku karavanu koja se iz Šama vraćala u Mekku. Poznato je da su Mekelije trgovale sa Šamom, prostorom današnje Sirije. Bogata karavana sa stotinama deva i skupocjenim teretom, koju je predvodio kurejševićki vođa Ebu Sufjan ibn Harb, zaputila se iz Šama prema Mekki. Ne saznavši za Poslanikovu, a.s. namjeru, Ebu Sufjan je poslao glasnika u Mekku zatraživši pomoć, te su Kurejšije poslale preko 1.000 opremljenih ratnika. Poslanik, a.s. je mislio da neće doći do većeg sukoba, izašao je ususret karavani sa 313 ili 314 muslimana koji su bili slabo opremljeni – kazao je Halilović.

Islamski izvori, Kur'an i hadis, navode da je u ovoj bitki došlo do direktne Božije pomoći muslimanima, jer je u njoj učestvovao melek Džibril s drugim melecima. Ishod bitke je bila pobjeda muslimana.

Materijalni plijen

- Bitka na Bedru je značajna iz više razloga. Prvo, muslimani su po prvi put osjetili slast pobjede. Drugo, dobili su ogromni materijalni plijen iz ove bitke. Oni su u Mekki ostavili sve što su imali. Hidžra se uglavnom tajno činila i mogli su ponijeti jedan zavežljaj, a sav svoj imetak su ostavili u Mekki, tako da je to bila jedna satisfakcija, moralna i materijalna. Bitka na Bedru se smatra prekretnicom, jer su nakon toga uslijedile druge bitke, na Uhudu, bitka protiv saveznika, pa na kraju i konačno oslobađanje Mekke 8. godine po hidžri, odnosno 6. godina nakon bitke na Bedru – pojasnio je Halilović.

Muslimani su bili manjina u toj bitki, podsjetio je Halilović.

- Mušrička vojska je bila tri puta veća i mnogo bolje opremljena. No, muslimani su opet pobijedili. Iz ove bitke možemo izvući poruku da se pobjede u bitkama ne ostvaruju samo sa brojnošću armije i njenom opremljenošću. Mnogo bitnija je snaga vojničkog duha – zaključio je Halilović.

Oslobođenje od zablude i opačenosti

- Muslimanska vojska u bitki na Bedru predstavljala je čistu ideju, čvrstu vjeru, želju za Božijom nagradom i Njegovim Džennetom, isto što je predstavljala i oslobođenje od zablude i opačenosti. Mušrička vojska je bila oličenje vjerske iskvarenosti, moralne izopačenosti, ogrezlosti u pohotama i slijepog slijeđenja starih pradjedovskih običaja izmišljenih božanstava. Prije bitke mušrici su se provodili u pijenju vina, dok su im robinje pjevale i udarale u defove. Oni su mislili da je to put pobjede. Nasuprot tome, muslimani su uoči bitke svojim srcima bili okrenuti Allahu, dž.š., molili Ga za pobjedu i nadali se šehadetu. Ishod toga je bila pobjeda bogobojaznih i skrušenih i poraz onih koji su se zabavljali i slijedili svoje strasti – kazao je Halilović.