Centralna banka BiH u prošloj godini povećala je rezerve zlata u ukupnim deviznim rezervama. Guvernerka Jasmina Selimović pojašnjava da se količina zlata u portfoliju deviznih rezervi utvrđuje u skladu sa zakonskim ograničenjima i strateškim opredjeljenjem, zasnovanim na pažljivim procjenama rizika.
Monetarna politika
- U skladu s novim strateškim opredjeljenjem, u 2024. godini je procijenjeno da postoji prostor za povećanje učešća monetarnog zlata. U skladu s tim povećali smo učešće zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi, te CBBiH sada posjeduje oko 3,5 tona. Ovo predstavlja najveću količinu monetarnog zlata koju je CBBiH ikada posjedovala od osnivanja – kazala je za „Dnevni avaz“ dr. Selimović.
Dodala je da aktuelne geopolitičke i ekonomske tenzije rezultiraju povećanom potražnjom i rastom cijene zlata, čije kretanje će i dalje ovisiti o geopolitičkim dešavanjima, ali i mjerama monetarne politike velikih centralnih banaka.
Nakon što je RS raskinula ugovor o koncesiji na Vrbasu, a potom izgubljenog arbitražnog spora sa slovenskim „Viaductom“, na meti izvršitelja našla se i imovina CBBiH. Selimović pojašnjava da je riječ o objektu Glavne jedinice Mostar, u kojoj radi 28 službenika i koja ima ključnu ulogu u obavljanju trezorskih i bankarskih poslova povezanih s komercijalnim bankama u ovom dijelu zemlje.
- Zadužena je i za računovodstvene, administrativne i opšte poslove, osiguravajući efikasno funkcionisanje same jedinice, ali i CBBiH u cjelini. Iako nije bila stranka ni u jednom sudskom postupku u vezi s potraživanjem firme „Viaduct“, niti ima bilo kakvu ugovornu ili pravnu obavezu prema toj firmi, CBBiH je dovedena u situaciju da koristi sva pravna sredstva kako bi zaštitila svoju imovinu. Rješenje o izvršenju koje je donio Opštinski sud u Mostaru, a koje se odnosi na zapljenu imovine CBBiH, još nije pravosnažno. CBBiH je podnijela prigovor i ostaje posvećena zaštiti svojih zakonskih prava i interesa. Ovakav potez predstavlja nezapamćen udar na nezavisnost CBBiH – istaknula je Selimović.
Temeljne cijene
Prema posljednjim procjenama CBBiH, ukupna inflacija u drugom kvartalu ove godine mogla bi iznositi 3,7 posto. U prva dva mjeseca cijene hrane i usluga zdravstva, restorana i hotela rasle su između 6 i 7 posto, električne energije za 8,6 posto, pa će inflatorni pritisak na temeljne cijene biti nastavljen i u narednom periodu. Selimović pojašnjava da je stopa temeljne inflacije u februaru iznosila 4,3 posto, dok je inflacija usluga iznosila 4,7 posto.
- Uslijed povišene inflacije i plate rastu zbog usklađivanja s promjenama cijena, kako bi se nadoknadio akumulirani gubitak kupovne moći. Kako inflacija potiče zahtjeve za rast plata, tako i rast plata može povratno djelovati na inflaciju. Ovakvom dvosmjernom vezom dolazi do takozvane spirale cijena i plata, odnosno procesa uzajamnog poticanja rasta cijena i plata, čiji intenzitet nije konstantan, već zavisi i od ostalih faktora na tržištu. Zbog toga je teško precizno kvantificirati odnos između plata i inflacije. Očekujemo da će rast prosječne plate, potaknut rastom minimalne plate u FBiH i RS, dodatno pojačati inflatorni pritisak u kratkom roku – kazala je Selimović.
Temeljac stabilnosti
Na pitanje da li i na koji način politička kriza u BiH utječe na rad Centralne banke BiH, Selimović odgovara da je CBBiH potpuno nezavisna institucija u političkom, finansijskom i svakom drugom pogledu, što je od ključnog značaja za objektivno provođenje njenih zadataka.
- CBBiH i njeno djelovanje nisu, ne mogu i ne smiju biti dovedeni u pitanje zbog bilo koje situacije političkog karaktera. CBBiH je, kako to i rejting agencije ocjenjuju, poslujući u uslovima visoke političke nestabilnosti, ostala kamen temeljac makroekonomske stabilnosti u zemlji – naglašava Selimović.
