Uprkos konstantnim reakcijama, protestima, pa i krivičnim prijavama, Vlada RS je nastavila s  obilježavanjem 12. aprila kao dana ruskih dobrovoljaca.  

Položili cvijeće

Ovaj datum podsjetnik je na 1993. godinu, kada su u borbama s pripadnicima ARBiH na koti Zaglavak kod Višegrada poginuli Konstantin Bogoslovski, Vladimir Safonov i Dmitrij Popov, ali i na učešće gotovo 700 plaćenika iz Rusije koji su se tokom agresije na BiH borili na strani Vojske RS. Tim povodom na višegradskom groblju Megdan, na spomenik s imenima 37 ruskih državljana, položeno je cvijeće.

U svemu je učestvovao i načelnik Višegrada Mladen Đurević koji je održao i govor, ni u jednom trenutku ne osvrćući se na činjenicu da su Bošnjaci u agresiji na BiH od četničke ruke masovno ubijani.

Među stotinjak okupljenih bio je i ruski dobrovoljac Aleksandar Kravčenko.

U gradu u kojem je tokom rata ubijeno gotovo 3.000 civila, porodice bošnjačkih žrtava već godinama traže zabranu skupova koji veličaju ratne zločine i strane plaćenike koji su učestvovali u etničkom čišćenju Višegrada, ali i drugih mjesta u BiH.

Formiran predmet

Ruski dobrovoljački odredi u sastavu VRS učestvovali su u borbama u okolici Goražda, Sarajeva, Srebrenice, te u Hercegovini. Nakon prijave udruženja “Žena žrtva rata” 2021. godine, Tužilaštvo BiH je formiralo predmet, ali novih detalja o eventualnoj istrazi od tada nema.

- Dok se civilnim žrtvama rata i logorašima Bošnjacima i Hrvatima na prostoru RS još ne dozvoljava da podignu spomenike, obilježe mjesta stradanja i bivše logore, stranim plaćenicima i dobrovoljcima iz Rusije, onima koji su bili dio formacija koje su činile zločine i genocid nad njima, to je dozvoljeno – kaže za “Avaz” potpredsjednik NSRS Mirsad Duratović.

Porazno je ovo

Duratović ističe da je porazna činjenica da ni 33 godine od zločina nad zatočenicima zloglasnog logora Batković kod Biljeljine, ne postoji nikakvo obilježje, dok strani plaćenici imaju svoje spomenike na mjestima gdje su činili zločine.

- Još frapantnija činjenica je da porodice poginulih plaćenika i dobrovoljaca ostvaruju pravo na porodičnu penziju iz RS, dok civilne žrtve rata i bivši logoraši srpskih koncentracionih logora ta prava u RS ne mogu ostvariti. U pismenom odgovoru na moje poslaničko pitanje 2009. godine Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite RS je priznalo isplatu ovih penzija u Rusiju, ali i Grčku i Srbiju – ističe Duratović.