Globalno gledajući od 2000. godine u svijetu je gladovalo manje od četvrtine stanovnika Zemlje, što je manje nego ranije, ali sukobi i klimatske promjene postupno mjenjaju te podatke, stoji u godišnjem izveštaju o gladi u svijetu koji se objavljuje pod nazivom "Globalni indeks gladi".

Gotovo 119 zemalja uključenih u istraživanje zabilježilo je "ozbiljan", "alarmantni" ili "ekstremno alarmantni" nivo gladi u razdoblju između 2012. i 2016. Najteže su pogođena ratom pogođena područja Srednjoafričke Republike, a nakon njih stanovništvo Čada, Siera Leonea, Madagaskara i Zambije.

- Sukobi te velike i nagle klimatske promjene u središtu su problema - kaže Dominik MekSorli, direktor najveće irske humanitarne agencije Konsern Vorldvajd, koja je usporedila izvještaj s Međunarodnim institutom za istraživanje poljoprivredne politike i nemačkim humanitarnim udruženjem Welthungerhilfe.

Gotovo polovini stanovnika najsiromašnijih zemalja nedostaje hrane, kaže MekSorli.

Južni Sudan i Somalija, kojima prijeti opasnost od ponovne gladi, među 13 su zemalja isključenih iz globalnog indeksa gladi zbog nepotpunih podataka.

815 MILIONA LJUDI NA SVIJETU GLADUJE

UN je prošle nedjelje saopštio da je globalni nivo gladi porastao prvi put u više od deset godina i da je glađu sada pogođeno 11 posto svjetske populacije ili oko 815 miliona ljudi.

Početkom godine glad je pogodila djelove Južnog Sudana, a velika je opasnost da će se ponovno javiti u ostalim zemljama pogođenim sukobima - sjeveroistočnoj Nigeriji, Somaliji i u Jemenu, podaci su UN-a.

Po Globalnom indeksu gladi, Jemen je šesti, naročito nakon što je u tom području 2015. godine izbio građanski rat. Podaci pokrivaju razdoblje od 2012. do 2016.

Premda je Nigerija relativno sigurna kada je u pitanju količina hrane, osmogodišnji pobunjenički pohodi Boko Harama ostavili su milione ljudi na sjeveroistoku zemlje na rubu gladi.

- Moramo se angažovati na javnoj i međunarodnoj političkoj solidarnosti - smatra Mek Sorli.

Podaci kažu da je 14 zemalja, među kojima su Senegal, Azerbejdžan, Peru, Panama, Brazil i Kina, od 2000. godine značajno napredovalo kada je o indeksu gladi riječ.

Globalni indeks gladi temelji se na poređenju nivoa gladi u zemljama uzimajući u obzir tri indikatora - postotak pothranjenih osoba u ukupnoj populaciji, postotak djece mlađe od pet godina za koju se smatra da nema dovoljnu težinu i stopa mortaliteta djece mlađe od pet godina.

Uz djecu u najvećoj su opasnosti od gladi žene, djevojke i pripadnici etničkih manjina.

- Svijet mora da reaguje ujedinjeno... sa zajedničkim ciljem - da nijedno dijete ne ode na spavanje gladno -smatra MacSorley.