Grčka izlazi iz programa pomoći kojima se koristi već osmu godinu, a dogovorene su i mjere za smanjenje duga ove države, prenose agencije.

- Postigli smo dogovor o Grčkoj - rekao je evropski izvor malo poslije ponoći, nakon sastanka ministara finansija eurozone u Luksemburgu koji je trajao više od šest sati.

Druga dva izvora su zatim za AFP potvrdila taj dogovor koji će Atini omogućiti da, kao što je bilo planirano, 20. avgusta više ne bude pod skrbništvom svojih kreditora i da se ponovo sama počne finansirati na tržištima, nakon višegodišnje duboke recesije.

Rasprava se produžila jer se Njemačka u posljednji tren usprotivila smanjivanju grčkog duga čiji je nivo i dalje najviši u EU (180 posto BDP-a).

Kako navodi evropski izvor, ministri evrozone su se naposljetku dogovorili da će za deset godina produžiti rokove isplate velikog dijela tog duga, što je posljednja olakšica za koju su ocijenili da je nužna kako bi osigurala vjerodostojnost Grčke na finansijskim tržištima.

Evropljani su se u petak dogovorili i o isplati posljednjeg paketa pomoći vrijednog 15 milijardi eura, navodi isti izvor.

Atina će nakon izlaska iz programa biti pod nadzorom Evropljana koji će biti puno strožiji nego u slučaju Portugala, Cipra i Irske.

Grčka je u osam godina dobila više od 273 milijarde eura pomoći svojih kreditora, eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kroz tri programa pomoći.

Grci su zauzvrat morali provesti više stotina reformi radi ozdravljenja svojih javnih finansija.

Rast BDP-a u 2017. dosegnuo je 1,4 posto i trebao bi biti veći ove (1,9 posto) i iduće godine (2,3 posto). Grčka istodobno bilježi i proračunski višak od 0,8 posto pošto je u 2009. imala deficit 15,1 posto.