“Oni mogu imati svoje dolare, ali mi imamo svoje ljude i Boga. Nemojte brinuti, mi nećemo izgubiti ekonomski rat iako se protiv nas vode različite kampanje.” 

Ovim se riječima građanima jučer obratio turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) da bi smirio očekivanu paniku. Jer jutro je započelo s viješću ''Financial Timesa'': "Turska lira je pala dodatnih 10 posto!"

A takva vijest je sasvim dovoljna da izazove poremećaj na svjetskim tržištima. 

- Na evropskim su berzama u petak ujutro cijene dionica pale jer su ulagači oprezni zbog pada azijskih berzi i snažnog pritiska na rusku rublju i tursku liru na valutnim tržištima. 

Da bi se nakon toga oglasio i američki predsjednik Donald Tramp (Trump), koji je poslao novi tvit kojim je dodatno srušio nade Ankare u pozitivan razvoj: “Upravo sam dao odobrenje da se podvostruče carine na čelik i aluminij iz Turske.” 

Nakon čega je lira još dodatno potonula, piše Jutarnji.hr.

Lira je od početka ove godine izgubila nešto više od trećine svoje vrijednosti, a sadašnji je strmoglavi pad izazvala odluka Sjedinjenih Američkih Država da nametne sankcije dvojici ministara u vladi zato što američki pastor Endrju Bronson (Andrew Brunson) i dalje u turskom zatvoru.

Šta će Turci?

No, bitno je veći problem za Erdoana kako će reagirati Turkinje i Turci, hoće li i oni okrenuti leđa svojoj valuti i potražiti spas u dolaru ili euru, dok je zlato uvijek sigurno utočište pojedinaca kao i velikih investitora. Pa je stoga Erdoan poručio: “Ako imate dolare, eure ili zlato u svojim madracima, pođite u banku i zamijenite ih za tursku liru. To je pitanje nacionalne borbe.” Taj je poziv, sad već vapaj, uputio već drugi put u nekoliko posljednjih sedmica, ali ljudi baš ne pokazuju pretjerani interes da ga poslušaju - patriotizam uvijek gubi bitku sa stanjem u vlastitom novčaniku.

- Tako će moj narod odgovoriti onima koji su nam objavili ekonomski rat - dodao je optuživši tajanstveni “lobi kamatnih stopa” koji nije pobliže definirao. 

Indikativno je i da je Erdoan ovu poruku uputio iz crnomorske pokrajine Rize, u kojoj je rođen, da bi osigurao da neće biti negativnih reakcija ljudi. Očekuje se, naime, da ga njegovi zemljaci i susjedi podrže dok bi stanovnici Ankare, pa i Istanbula u kojem je bio gradonačelnik (i gdje se sklonio tokom propalog vojnog udara uljeto 2016. godine), mogli izviždati. On to ne voli, a loše bi izgledalo za čovjeka koji je uvjeren u svoju ulogu ljubljenog turskog vođe.

Sretni turisti

A da je Turska uistinu postala autoritarna zemlja potvrđuje informacija koju prenosi AFP da se na lokalnim televizijama pitanje kraha lire gotovo uopće ne spominje, glavna su vijest velike poplave u pokrajini koju je predsjednik posjetio. No, dok Erdoan brine brige kako zaustaviti pad valute, postoji i grupa ljudi koja je izuzetno zadovoljna zbog takvog razvoja stanja: turisti, jer za svoje dolare i eure dobivaju bitno više turskih lira. Pa će ovaj sveukupno negativan trend ipak imati i jednu pozitivnu stranu, a to je povećanje turističke potrošnje. No, taj je segment preslab da bi pomogao ukupnoj ekonomiji. Udjel turizma u turskom BDP-u iznosi svega oko 5 posto.

Glavni je problem analitičara, ekonomista i, što je za Tursku najvažnije, ulagača da će Erdoan nastaviti voditi ekonomsku politiku. On je naime, kako pristojno navode, “slabo informiran po pitanju kamatnih stopa”. Stoga postoji veliki strah u poslovnoj zajednici da središnja banka, koja je također pod njegovom potpunom vlašću, neće poduzeti potrebne korake da zaustavi pad lire pri čemu je podizanje kamatnih stopa jedan od koraka u tom smjeru. Teško da će ih umiriti i jučerašnji nastup ministra finansija.

Berat Albajrak je u Istanbulu predstavio “novi ekonomski model” garantirajući da će središnja banka biti nezavisna u provođenju svoje politike. Skepsa ulagača je razumljiva jer je Albajrak zet predsjednika Erdoana. I teško da će moći odbiti njegov zahtjev. Albajrak je rekao i kako će se zalagati za strogu monetarnu i financijsku politiku te vraćanje budžetskog balansa i jačanje njegove kvalitete.

Tri evropske banke

No, problem, jasno, nije samo turski, kao što to već biva u globaliziranom svijetu. Evropska središnja banka (ECB) već nekoliko sedmica s velikom pozornošću prati dešavanja u Turskoj, prenosi ''Financial Times'', i to u svjetlu izloženosti evropskih banaka na tom tržištu. Situacija još nije kritična, ali tri su banke u opasnosti: španska BBVA, italijanski UniCredit (vlasnik Zagrebačke banke) te francuski BNP Paribas.

A da se u nevolji najbolje obratiti prijatelju kojeg muče iste muke potvrdio je jučer i Erdoan. Nakon što je stigla vijest o Trampovim sankcijama odmah se javio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Prema priopćenju razgovarali su o “jačanju ekonomskih i trgovinskih veza” (ne treba zaboraviti da je 2015. godine, nakon što je turska vojska srušila ruski borbeni zrakoplovu, Moskva nametnula sankcije Ankari). Jer, nove sankcije koje je Tramp najavio protiv Rusije ozbiljno su uzdrmale rusku rublju. Dakle, o tome su razgovarali.

Turska će vjerovatno morati potražiti novu pomoć MMF-a

Ugledna analitička kuća Teneo procjenjuje da će jedan od vjerovatnih scenarija koji će Turska morati prihvatiti kako bi zaustavila daljnje otklizavanja zemlje u krizu, a nije isključeno niti u recesiju, biti prihvatanje pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). No, tu postoji problem jer Erdoan na svaki način mora izbjeći da ga se doživljava kao gubitnika na ekonomskom planu iako je upravo zbog njegove politike Turska došla u sadašnju situaciju. Analitičari iz Tenea stoga procijenjuju da će Erdoan, ali samo u slučaju najveće nužde, s Kristin Lagard (Christine Lagarde), čelnicom MMF-a, dogovoriti saradnju, ali je javno prikazati ne kao dolazak Fonda u pomoć turskoj vladi već “zajednički aranžman vlade i MMF-a kako bi se uhvatili u koštac s ekonomskim izazovima s kojima se zemlja suočava”. Opozicija je trenutno u previranju nakon izbora pa će situacija utoliko biti lakša, ali sasvim je jasno da već sadašnja situacija predstavlja izuzetno težak udarac Erdoanu i potvrđuje da on ipak nije i neće biti “Atatürk”.

Raspad planiranih vladinih politika

Spor sa SAD

Ankara je uvjerena da iza neuspjelog vojnog udara stoji Fethulah Gulen koji se preselio u SAD. Turska traži da im ga izruče, ali Vašington smatra da mu nisu predočeni valjani dokazi za takav korak.

Krah politike u Siriji

Turska je davala podršku pobunjenicima koji su gotovo u potpunosti savladani, a protivila se Bašaru el-Asadu koji se učvrstio na vlasti.

Konflikt s Evropom

Evropa se snažno protivi turskom odstupanju od modernih vrijednosti kao što je sloboda govora - imaju najviše novinara u zatvoru na svijetu i jačanju autoritarizma.

I NATO je problem

Članice s izuzetnim nezadovoljstvom gledaju na jačanje sigurnosnih veza između Moskve i Ankare, posebno kad je riječ o kupovini proturaketnog sistem S-400. SAD zbog toga neće dozvoliti Turskoj kupnju novih aviona F-35 jer postoji opasnost da ih Rusija dobije na uvid.