Francuska se smatra jednim od glavnih stubova stabilnosti Evropske unije, ali se njen lider trenutno suočava s velikim problemima koji prijete da se nastave i naredne godine.

Pokret "Žutih prsluka" provodi proteste koji su natjerali francuske vlasti da na ulice izvedu desetine hiljada policajaca da bi suzbili demonstracije.

Radi se o pokretu koji je uglavnom bez lidera i koji se pojavio prvo kao reakcija na najavljene povećane poreze na gorivo, koji su doveli do povećanja cijena goriva, a što je najveći utjecaj imalo na ljude u ruralnim dijelovima zemlje, koji praktično zavise od svojih motornih vozila.

Međutim, "žutim prslucima" su se pridružile hiljade drugih demonstranata zabrinutih zbog povećanja troškova života, usljed pokušaja francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da uvede ekonomske reforme koje su prije svega namijenjene olakšavanju poslovanja, piše britanski "Express".

Pod pritiskom demonstranata, francuski lider i vlada su odlučili da usliše neke od njihovih zahtjeva. Najavio je da će povećati plate radnicima s najnižim primanjima i smanjiti poreze penzionerima, u okviru daljih ustupaka s ciljem da se smire višesedmični protesti koji su uzdrmali njegov autoritet. 

Sve to pažljivo posmatra Evropska unija, jer ti Makronovi planovi znače da će budžet Francuske imati deficit od 3,2 posto, umjesto predviđenih 2,8 posto.

Evropski komesar za ekonomske poslove Pjer Moskovisi (Pierre Moscovici) je rekao da je EK u stalnom kontaktu sa francuskim vlastima.

Evropska komisija je obećala da će pažljivo posmatrati šta se dešava sa francuskim budžetom.

Stroga fiskalna pravila bloka navodi da potrošnja članica eurozone ne smije premašiti deficit od tri posto, što je pravilo koje Francuska često krši. Međutim, nije samo Francuska u pitanju. Protesti "Žutih prsluka" se mogu vidjeti i na ulicama Belgije, Holandije, Britanije,... 

Italijanski premijer Đuzepe Konte (Giuseppe Conte) čak je sugerirao da bi pokret "Žutih prsluka" možda mogao pomoći i borbi njegove vlade protiv Brisela zbog budžeta za 2019. godinu.

EK je prijetila da će kazniti Italiju zbog njenih planova za veće troškove, a Italija zapravo ima i manji deficit nego što će ga imati Francuska uz Makronove nove planove.

Iako je italijanski senat usvojio budžet usklađen sa zahtjevima Brisela, još postoji šansa da on ne bude na kraju i sproveden.

Francuski protesti bi mogli biti dodatni teret u konfliktu Rima i Brisela.

Konte je konkretno naveo "pobunu Žutih prsluka" u svojim razgovorima o budžetskom deficitu sa Moskovisijem.

"Žuti prsluci" u Evropskom parlamentu?

Kako navodi britanski "Express", ovaj pokret prijeti i da uzburka izbore za Evropski parlament narednog proljeća, nakon što je Francuska komunistička partija najavila da planira da među njenim kandidatima budu upravo i neki od pripadnika "Žutih prsluka".

- Na listi će biti predstavnici sindikata ali i "Žuti prsluci". Ne možemo ići na izbore, a da ne uzmemo u obzir ovo što se dešavalo posljednjih sedmica - rekao je sekretar partije Fabijan Rusel (Fabian Russell).

Nedavna anketa je pokazala da bi 13 posto francuskih ispitanika glasalo za hipotetičku listu "Žutih prsluka" na izborima u maju 2019. godine.