U oktobru 2019. godine - 45 dana prije nego se pojavio prvi slučaj koronavirusa u svijetu, objavljena je tabela sa globalnim zdravstvenim indeksom koja je rangirala zemlje prema tome koliko su bile spremne za borbu protiv pandemije, temeljenu na nizu mjera, uključujući i brzinu kojom će zemlja reagovati i koliko dobro će zdravstveni sistem zaštiti zdravstvene radnike i liječiti oboljele. SAD je bio na prvom mjestu od 195 država, a Velika Britanija na drugom, piše Time.com.
Da, dobro se pročitali. Dvije zemlje koje su se na papiru važile za najbolje pripremljene, do juna 2020. godine pokazale su se najvećim promašajima u rješavanju problema s COVID-19. Sa 122.300 više smrtnih slučajeva od očekivanog, SAD je na prvom mjestu ove metrike. Na drugom je Velika Britanija sa 65.700. Postoji razlog zbog kojeg je tabela toliko pogrešno shvaćena - nije uzela u obzir politički kontekst u kojem se formuliše i provodi odgovor nacionalne politike na pandemiju.
Postoji jeziva sličnost u groznim političkim odlukama koje su donijeli predsjednik Donald Tramp (Trump) i premijer Boris Džonson (Johnson) - dva desničarska čelnika koja su vjerovala da njihove nacije nisu ranjive, odbacujući nauku, zatvarajući se i bježeći od multilateralnosti.
Još prije udara COVID-19, Tramp i Džonson umanjili su važnost ulaganja u javno zdravstvo i degradirali svoje nacionalne sposobnosti u pripremi za pandemiju. Tragedija je što ni SAD, ni Britanija nisu prepoznali rizik za svoje nacije, vjerujući da će ih vlastita izuzetnost povući i da je pandemija nešto što se događalo negdje drugo u svijetu. Duboka vjera u njihovu nacionalnu veličinu bila je osnova njihovih programa pripravnosti za epidemiju prije COVID-19.
Ni danas nije jasno hoće li ijedna država provoditi nacionalnu politiku praćenja. U Velikoj Britaniji je vladao haos oko razvoja nove aplikacije za pametne telefone kako bi se upravljalo procesom. U Sjedinjenim Američkim Državama Trumpova administracija nema namjeru provesti federalni program praćenja, prepuštajući testiranje državama.
Bolna je ironija da su dvije nacije koje su najmanje učinile da spriječe smrtnost od COVID-19, posebno među najugroženijima, cijenjene kao dvije najbolje pripremljene na svijetu prije nego što ih je kriza pogodila. Jasno je da moramo preispitati šta znači „spremnost“. Zemlje koje su zadržale vrlo nisku stopu smrtnosti od COVID-19 loše su rangirane na ljestvici spremnosti, poput Mongolije (46. mjesto), Vijetnama (50.) i Islanda (58). Katastrofalni odgovori SAD-a i Velike Britanije na COVID-19 pokazuju da kada budemo davali buduće ocjene zemljama koliko su dobro pripremljene za rješavanje sljedeće pandemije, moramo uzeti u obzir političko odlučivanje jedne zemlje kao jednan od najvažnijih faktora.
