POSLJEDICE

Prijetnja evropskim bankama: Pandemija koronavirusa će odnijeti 800 milijardi eura

Evropske banke su u prosjeku upola manje profitabilne od američkih

Evropska banka za obnovu i razvoj. Profimedia

A. M. / Avaz.ba

27.7.2020

Evropskim bankama u sljedeće tri godine prijeti do 800 milijardi eura gubitaka po kreditima i smanjenje prihoda za 30 milijardi eura zbog posljedica koronavirusa.

Prema osnovnom scenariju, kojim se predviđa spor ekonomski oporavak i izostanak drugog zatvaranja ekonomija u većini država, procjene govore da će se loši krediti popeti na 400 milijardi eura.

To je 2,5 puta viši nivo nego prije tri godine.

S druge strane, prema lošijem scenariju, koji uključuje ozbiljne razmjere drugog vala pandemije, ove brojke bi se udvostručile, a udio loših kredita evropskih banaka bi dostigao 10% ukupnog kreditnog portfelja.

- Iako nije vjerovatno da će pandemije donijeti vrlo teške posljedice bankarskom sektoru, veliki broj banaka naći će se u nezavidnom položaju sa vrlo slabim povratima - kaže Kristijan Edelman, jedan od direktora za analize evropskog sektora finansijskih usluga u "Oliver Vajmanu", piše Financial Times.

Dodaje da će to rezultirati averzijom banaka prema riziku kada je kreditiranje u pitanju.

U tekstu se podsjeća da su evropske banke prošle kroz težak period oporavka od prošle finansijske krize 2008. godine, i da su više od jedne decenije imale slabašnu profitabilnost usljed velike konkurencije na tržištu.

Evropske banke su u prosjeku, kako se napominje, upola manje profitabilne od američkih.

Pet najvećih banaka iz SAD-a već je pripremilo 55 milijardi dolara za potencijalne gubitke po kreditima tokom prvog polugodišta ove godine, prenosi portal Poslovni.hr.

Pandemija COVID-19 će se negativno odraziti i na prihode evropskih banaka, prvenstveno zbog dugoročno izuzetno niskih kamatnih stopa.

Prihodi bi, nakon očekivanih gubitaka po kreditima, mogli ove godine pasti za 180 milijardi eura na 385 milijardi eura, čak i ako se drugo zatvaranje izbjegne.

Oporavak na prošlogodišnju se ne očekuje prije 2022. godine, kada će prihodi od 535 milijardi i dalje biti za 30 milijardi eura niži, procjenjuju u "Oliver Vajmanu" .

Prognoziraju također da će se neto prihod od kamata iduće godine spustiti za 8% u odnosu na lanjski nivo, te da će to posebno pogoditi banke koje nemaju investiciono bankarstvo ili upravljanje imovinom.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.