Njemački poslodavci upozorili su Vladu te zemlje da bez više useljavanja radnika sa zapadnog Balkana firme u toj zemlji neće moći da nađu adekvatnu radnu snagu.

Naime, kako pišu njemački mediji, Herman Šulte Hiltrop, predsjednik ogranka za građevinstvo Njemačkog udruženja poslodavaca, upozorio je da će u narednih nekoliko godina 150.000 radnika u građevinstvu otići u penziju, a da je sve teže naći adekvatno obrazovanu i osposobljenu zamjenu, prenose "Nezavisne.com".

On kaže da poslodavci pozdravljaju produženje pravila za zapadni Balkan, koje će omogućiti produženje važenja izdavanja radnih viza za nekvalifikovanu radnu snagu, ali kritikuje što je postavljena kvota od 25.000 radnika godišnje.

- Ako izgubimo 50.000 radnika godišnje, koliko smo do sada dobijali zahvaljujući ovom pravilu, situacija će se ozbiljno pogoršati. Od 2021. godine možemo računati na potpunu obustavu u pojedinim branšama poput izgradnje kuća. Za pohvalu je što se govori o nacrtu novog zakona koji će pravilo produžiti, ali ne možemo da shvatimo zašto se taj broj ograničava na 25.000, a u djelu Unije (CDU) spominju čak ograničenje od 15.000. Radi se o poslovima za koje je kod nas nemoguće naći kvalifikovane radnike- kaže on.

U petak su pokušali da stupe u kontakt s Njemačkim udruženjem poslodavaca, ali su rekli da im je postavljen kratak rok za odgovore, zbog čega nisu mogli da dostave svoj stav na ovu temu.

Šulte Hiltrop je rekao da nisu opravdani strahovi da će radnici sa zapadnog Balkana opteretiti njemački socijalni sistem ili uzeti radna mesta njemačkim radnicima, ukazujući na studiju Nemačkog ministarstva za rad koja je pokazala da u dosadašnjoj primeni pravila nije bilo negativnih posljedica, već da se mjera pokazala potpuno opravdanom.

"Rheinische Post", nemački dnevni list, ističe da je do ograničenja došlo na pritisak CDU jer se boje da će desni radikali, poput Alternative za Nemačku, to iskoristiti kao populističku kampanju protiv Vlade.

- Svima je jasno da će ovo ograničenje najviše pogoditi građevinstvo ako ostanemo bez tih radnika. Ali strah od desnog radikalizma je naterao koalicione partnere u Vladi na kompromis-  piše list. Novinar ovog dnevnika u komentaru koji je posvetio ovoj temi piše da je neshvatljivo da se činjenice o pozitivnom uticaju radnika sa zapadnog Balkana guraju pod tepih, a da se umesto toga šire populističke neistine.

Suprotno opštem uverenju da će korona kriza smanjiti potrebu za radnicima iz inostranstva, ugledni njemački privredni dnevnik "Handelsblatt" piše da se poslodavci žale na to da im radnici sa Balkana trebaju, ali da ih ne mogu dobiti zbog restrikcija u vezi s koronom. "Handelsblatt" piše da je najkritičnije stanje u oblasti građevine, medicinskog osoblja ili softvera.

- Korona ne mjenja to da naša populacija stari, zbog čega nam trebaju i njegovatelji, ali i IT stručnjaci ako želimo da napravimo iskorak u digitalizaciji-  kaže za ovaj list Daniel Tercenbah, šef Agencije za rad Njemačke.

U "Handelsblattu" citiraju da je od 2009. do danas čak trećina njemačkog bruto domaćeg proizvoda ostvarena zahvaljujući uvezenoj radnoj snazi.

Holger Švaneke, generalni sekretar Udruženja njemačkih zanatlija, kaže da će potreba za zanatlijama ostati velika bez obzira na pandemiju korone. On kaže da je u februaru objavljena studija koja je pokazala da je upražnjeno 250.000 radnih mjesta u Njemačkoj jer poslodavci ne mogu da nađu kvalifikovane radnike.