Dva dana uoči američkih izbora demokrat Džo Bajden (Joe Biden) vodi u nacionalnim anketama pred predsjednikom Donaldom Trampom (Trumpom), ali Tramp polaže svoje nade u takozvane "swing" države koje bi mogle odrediti ishod utrke za Bijelu kuću.
Vodstvo Bajdena u nacionalnim anketama bilo je relativno stabilno proteklih mjeseci usred zdravstvene krize. Prema posljednjoj anketi Reutersa i Ipsosa koja je provedena od 27. do 29. oktobra, Biden je u prednosti s 51 posto naspram 43 posto podrške Trumpu.
No Tramp je još uvijek blizu Bajdenu u dovoljno ključnih država. Za drugi mandat treba osvojiti najmanje 270 elektorskih glasova. Anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da je utrka i dalje tijesna u Floridi, Sjevernoj Karolini i Arizoni.
Tramp također zaostaje pet posto u Pennsylvaniji i devet u Michiganu i Wisconsinu, što su još tri ključne države koje su mu pomogle da osvoji glasove izbornog kolegija 2016. i pobijedi demokratkinju Hillary Clinton, koja je prikupila više glasova birača.
Tramp bi i bez osvajanja Michigana i Wisconsina mogao ponovno pobijediti ako osvoji sve savezne države koje je dobio 2016.
Trampovo zaostajanje u anketama potaknuto je padom podrške ključnih grupa birača koje su mu pomogle 2016., bijelaca bez fakultetske diplome i starijih Amerikanaca, te neodobravanjem njegovog odgovora na pandemiju koronavirusa koja je dominirala izbornom kampanjom.
Bajden i Tramp zauzeli su različite pristupe covidu-19 koji je ubio više od 227.000 ljudi u SAD-u, a milione ostavio bez radnog mjesta. Tramp je više puta umanjivao prijetnju koronavirusa i obećao da će kriza uskoro proći, dok se Bajden zauzeo za strožij mjere za suzbijanje tog virusa.
Više od tri četvrtine odraslih Amerikanaca navelo je da ih zabrinjava zdravstvena kriza, a gotovo 60 posto njih ne odobrava Trampov odgovor na tu krizu, pokazuje anketa Reutersa i Ipsosa.
Oko 30 posto Amerikanaca reklo je da je njihov glas ove godine prvenstveno potaknut time koji će se kandidat bolje nositi s krizom.
Iako Tramp i dalje ima blagu prednost nad Bajdenom po upravljanju ekonomijom, to pitanje manje zanima mnoge birače u pandemiji. Samo 21 posto vjerojatnih glasača reklo je da želi predsjednika koji će se zalagati za jačanje ekonomije i stvaranje radnih mjesta.
Gotovo polovica onih koji će vjerojatno izaći na birališta u tri bojišnice, Floridi, Pennsylvaniji i Sjevernoj Karolini, za zatvaranje škola i poduzeća krivi "loše vodstvo i političke odluke predsjednika Trampa".
Trampov odgovor na pandemiju ugrozio je podršku starijih Amerikanaca, koji su u najvećoj opasnosti od zaraze koronavirusom. Ankete pokazuju da Bajden za četiri posto vodi među Amerikancima koji imaju najmanje 55 godina. Tramp je u istoj skupini prije četiri godine imao prednost od 14 posto nad Klinton.
Podrška bijelaca bez fakultetske diplome koju je Tramp imao 2016. također je opala ove godine. Najnovije ankete pokazuju da Trump u ovoj skupini vodi s 18 posto prednosti u usporedbi s 30 posto prednosti 2016.
Bajden je također uspješno smanjio podršku fakultetskih obrazovanih bjelkinja, prigradskih muškaraca i neovisnih. Anketa Reuters/Ipsos pokazuje da Bajden ima 27 postotnih bodova prednosti nad Trumpom među bjelkinjama s diplomom, dok je Clinton imala 15 postotnih bodova prednosti 2016.
Bajden vodi i među neovisnim glasačima s 18 posto prednosti čiju je podršku Trump 2016. osvojio sa sedam posto više nego Clinton.
Republikanski strateg Alex Conant rekao je da Trump nikada nije htio proširiti svoj apel na neovisne.
- Njegova teorija je da nije trebao proširiti svoju bazu jer misli da će neovisni, koji su glasali za njega umjesto za Hillary, također glasati za njega umjesto za nekog drugog liberalnog demokrata, rekao je
Tu teoriju je teško bilo potvrditi protiv Bidena koji se kao umjereni demokrat na predizborima borio protiv puno liberalnijih kandidata.
Prije više od mjesec dana je gotovo 90 posto pristaša Bidena i isto toliko Trumpovih pristaša reklo da su "potpuno sigurni" da neće promijeniti svoju odluku. Najnovija anketa pokazuje da tek šest posto vjerojatnih glasača trenutačno ne podržava kandidata iz glavnih stranki. Prije četiri godine je neodlučnih glasača bilo triput više.
