Nakon porodičnih tragedija, dva neuspela pokušaja da osvoji Bijelu kuću i predizborne kampanje koju je poremetila pandemija, politički veteran Džo Bajden (Joe Biden) je sa svojih 77 godina, uvjerio Amerikance da je upravo on osoba koja će ih ujediniti nakon Donalda Trampa (Trump).

U politiku je ušao kada je imao 29 godina, ali nije u njoj dugo uživao zbog velike porodične tragedije.

Porodična tragedija

U novembru 1972. proslavio je izbor za američkog senatora, kao peti najmlađi u historiji, okružen presretnom porodicom. Mjesec kasnije, njegova supruga i kćerka poginule su u automobilskoj nesreći, dok su mu dva sina bila povrijeđena.

Ta tragedija, kao i smrt najstarijeg sina 2015. godine, povećale su njegovu empatičnost. Saosjećanje je pretvorio u svoj zaštitni znak.

U brojnim nastupima isticao je kako pitanje zdravstvene skrbi doživljava vrlo osobno i to u kontekstu tragedija koje su zadesile njegovu porodicu. Prvu suprugu i tek rođenu kćerku izgubio je u automobilskoj nesreći.

Po nekima prestar, drugima previše u centru, Bajden je prvo doživio tri bolna poraza u Ajovi, Nju Hempširu i Nevadi, da bi potom osvojio veliku većinu u Južnoj Karolini, zahvaljujući afroameričkim glasovima, koji su neophodni za svakog demokratu koji želi u Bijelu kuću.

Na krilima te pobjede, nizao je dalje jednu za drugom, brzo dobio podršku drugih umjerenih kandidata i potom pobijedio velikog suparnika, socijalistički orijentiranog Bernija Sandersa (Bernie).

Suprotno od teške i duge bitke 2016. između Sandersa i Hilari Klinton, Bajden je uspio brzo da okupi lijevo krilo stranke, vođeno istim ciljem - pobijediti Donalda Trampa.

Bajdenu je ovo bila treća sreća da postane predsjednik, nakon neuspjeha na demokratskim predizborima 1988. i 2008.

Senator više od 35 godina (od 1973. do 2009.), zatim potpredsjednik SAD od 2009. do 2017. godine, Bajden je decenijama dio vašingtonskog establišmenta.

Njegova politička karijera duga je, puna kontroverznih epizoda, ali i uspjeha kojima se rado hvali.

Borba protiv segregacije

Sedamdesetih godina, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole, kako bi se podstaklo njihovo miješanje. To je tada odgovaralo bijelim biračima u Delaveru, ali mu se poslije osvetilo, na primer kada mu je to usred televizijske debate prebacila senatorka Kamala Haris, tada njegova suparnica na predizborima.

Ističući da nije "zlopamtilo", Bajden je ipak izabrao nju za svoju potpredsjedničku kandidatkinju.

Popularan među Afroamerikancima, Bajden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova. I često ističe kako mu je iskustvo učitelja plivanja u većinski crnačkoj četvrti pomoglo u političkoj karijeri.

Ima još epizoda koje su opteretile njegovu kampanju za Bijelu kuću - njegov glas za rat u Iraku 2003. i podrška kaznenom zakonu iz 1994. godine, koji se smatra odgovornim za eksploziju broja zatvorenika, velikim dijelom Afroamerikanaca.

Ušavši u Bijelu kuću Baraka Obame na vrhuncu finansijske krize, bivši senator radio je na usvajanju velikog plana spašavanja privrede od 800 milijardi dolara. To rado ističe, kako bi dokazao da može ponovo da pokrene ekonomiju, koja je u velikoj krizi zbog pandemije.

Obnašao je dužnost 47. potpredsjednika SAD-a za vrijeme mandata Baraka Obame.

Prijatelj BiH

Bajden je u američki Senat izabran 1973. godine, a najviše vremena bavio se vanjskom politikom. Godinama je bio član pa onda i predsjedavajući Senatskog odbora za vanjske poslove te je sudjelovao i u formiranju američke politike prema raspadu Jugoslavije i ratovima koji su na ovim prostorima uslijedili od 1991. do 1999. godine.

Za Bidena je naša javnost doznala početkom rata, kada je tražio da se ukine embargo na prodaju oružja Hrvatskoj i BiH i kada je pisao i predsjedniku Busu starijem nakon povratka iz posjete BiH i Hrvatskoj.

- Tamo sam vidio koliko je taj embargo nemoralan, pa i nelegalan. Spriječili smo da teško naoružanje dođe do žrtava agresije, a istodobno nismo spriječili da granate iz teškog naoružanja u rukama bosanskih Srba i agresora padaju na žrtve te agresije. Milošević je bosanske Srbe obilno snabdio tenkovima, artiljerijom, avionima i trupama - govorio je tada Biden u Senatu pa poentirao:

- Čujem kako neki ovdje ustaju i pitaju se koji je naš interes. Recite mi zašto nemamo moralni interes zaustaviti međunarodnu agresiju Srbije, koja prelazi rijeku Drinu u drugu zemlju, priznatu u Ujedinjenim narodima, i sudjeluje u genocidu.

Biden je sudjelovao u senatskoj raspravi o slanju američkih vojnika u Bosnu i Hercegovinu pa je senatorima objašnjavao:

– Mladić je ratni zločinac. Nije ništa bolji od Himmlera, ništa bolji od Goebbelsa. On je ratni zločinac! Karadžić je ratni zločinac. I mogu još dodati da je i čelnik Srbije Milošević, također, ratni zločinac, iako on jedini još nije optužen… Čujem kako neki ovdje ustaju i pitaju se koji je naš interes. Recite mi zašto nemamo moralni interes zaustaviti međunarodnu agresiju Srbije, koja prelazi rijeku Drinu u drugu zemlju, priznatu u Ujedinjenim narodima, i sudjeluje u genocidu. To se zove genocid. Ge-no-cid! Upravo to. A ova administracija, i oni koji je podržavaju, boje se upotrijebiti tu riječ!

U toj raspravi 13. decembra 1995. javljaju se i govornici koji smatraju kako su svi isti u ratu u BiH, kako svi čine zločine, i Hrvati, i Muslimani, a ne samo Srbi. No, Biden im oponira, ne dopušta takvu relativizaciju, objašnjava kako su pojedinačni zločini u ratu jedno, ali su masovna ubistva i genocid drugo, a samo je jedna strana u ratu - srpska - provodila ovo drugo, govorio je Bajden.

Rođen u Pensilvaniji, odrastao u Delaveru

Džozef Robinete Bajden rođen je 20. novembra 1942. u Skrentonu u Pensilvaniji. Taj rudarski i industrijski grad je pedesetih prolazio kroz teško razdoblje.

Njegov otac potražio je posao u susjednoj državi Delaver i potom je preselio cijelu porodicu u Vilmington. Džo Bajden je tada imao deset godina. Taj grad pretvorio je u svoju bazu.

- Moj otac uvijek je govorio - Šampione, čovjekova veličina ne mjeri se po tome koliko je puta bio srušen na zemlju, nego po tome koliko mu je trebalo da se digne na noge - prisjeća se često.

Ankete pokazuju da je razlika između dvojice kandidata u Pensilvaniji tesna, pa obojica nastoje da pridobiju birače do poslednjeg trenutka.

"Pensilvanija je ključna na ovim izborima. Živim u Delaveru, ali sin sam Pensilvanije, rođen u Skrentonu", istakao je Bajden u nedelju.

Vodeći kampanju za njega širom zemlje, supruga Džil Bajden (Jill, 69) diskretna je s tim u vezi. Dinamična profesorka, ona je jedan od njegovih najvećih aduta. Par se vjenčao 1977. i imaju kćerku Ešli.

Bajden je jako vezan za svoju porodicu. Godine 2015. umro mu je najstariji sin Bo Bajden od raka na mozgu. Često o tome sa tugom govori. Zbog toga se nije kandidirao na predsjedničkim izborima 2016.

Katolik, koji se ponosi svojim irskim korijenima, Bajden gotovo svake nedelje posjećuje malu crkvu sv. Josipa u Vilmingtonu.

U januaru je u vezi svog pokojnog sina rekao - "Svakog se jutra budim i... pitam se da li je ponosan na mene?".