Roman Protaševič vjerojatno nije ni slutio da će, kad se s djevojkom Sofijom Sapegom u Atini ukrcao u avion irskog Ryanaira za Vilnius, završiti u zatvoru u Minsk. Da je mislio da je moguće da bjeloruski režim presretne putnički avion druge zemlje koji leti za treću zemlju samo zato što prolazi kroz bjeloruski zračni prostor, zasigurno se nikad ne bi ukrcao na njega.

Bjelorusija je prizemljila putnički avion uz pomoć MiG-a 29 koji je poslala da ga presretne, pravdajući sve navodnom terorističkom prijetnjom bombom, za koju se osnovano sumnja da je bila lažna. Protaševič i Sapega su nakon ovog prisilnog slijetanja u Minsku uhićeni i zatvoreni pod optužbom za "organiziranje masovnih nereda koji su teško narušili javni red i mir" te "poticanje društvenog neprijateljstva".

"Zračno piratstvo" zbog novinara u avionu

I dok su direktor Ryanaira i više evropskih lidera nazvali ovaj praktički neviđeni incident državnom otmicom i zračnim piratstvom, a Evropska unija odlučila uvesti nove sankcije Bjelorusiji i zatvoriti evropski zračni prostor za zrakoplove te zemlje, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko prkosno odgovara da je, kad je naredio prizemljenje Ryanairovog aviona, djelovao po zakonu i u skladu sa svim međunarodnim normama, a da oni koji ga kritiziraju to koriste kako bi potkopali njegovu vlast.

- Osuđujemo nedopustiv potez bjeloruske vlasti i zahtijevamo međunarodnu istragu - poručio je i hrvatski premijer Andrej Plenković nakon sastanka Evropskog vijeća u ponedjeljak.

Protaševič se, jasno je, zamjerio Lukašenku jer je njegov opozicioni medij Nexta, čiji kanal na Telegramu ima preko dva miliona pretplatnika, bio glavni izvor informacija o velikim antirežimskim protestima koji su izbili nakon izbora u avgustu prošle godine i trajali mjesecima nakon toga. Protestanti, opozicija, ali i Evropska unija tvrde da izbori na kojima je premoćno pobijedio Lukašenko nisu bili ni pošteni ni slobodni.

Do danas je uhapšeno više od 30.000 protestanata. Više od 1.300 protestanata je ozlijeđeno, bilo da ih je policija premlatila na ulicama ili nakon hapšenja u zatvoru, a najmanje četvero je poginulo, uz još 50 nestalih, prema podacima nezavisnog bjeloruskog Centra za ljudska prava Visna. 

Prvo je bio terorist i zapadni plaćenik

Iako Protaševič negira da je Nexta, koju je napustio u novembru prošle godine, izravno koordinirala proteste, bjeloruski KGB je njega i drugog suosnivača Nexte, Stepana Putilu, stavio na popis "pojedinaca umiješanih u terorističke aktivnosti" zbog navodnog organiziranja masovnih nereda.

No Lukašenkov režim i oni skloni njemu i njegovom glavnom savezniku, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, posljednjih dana iznose i druge, još ozbiljnije optužbe na račun ovog 26-godišnjeg Bjelorusa koji je izbjegao iz Bjelorusije 2019. godine, prvo u Poljsku, a zatim u Litvu, u kojoj je živio do hapšenja.

Konkretno, tvrde da je Protaševič neonacist, odnosno da se u ratu u Ukrajini pridružio paravojnoj bojni Azov, bilo kao strani dobrovoljac ili kao propagandist.

Tako portal RT-a, ruske državne televizije na engleskom jeziku, piše da je Protaševič služio i bio ranjen u redovima bojne Azov u Donbasu, istočnoj ukrajinskoj regiji čiji su dio uz granicu s Rusijom 2014. godine zauzeli ruski separatist i otada odolijevaju ukrajinskoj vojsci, uz aktivnu rusku pomoć (koju Moskva poriče). 

Borio se s nama, ali ne oružjem, nego riječju

RT se poziva na više neimenovanih izvora, ali i na prvog zapovjednika bojne Azov, Andreja Bileckog, koji je na Telegramu napisao da se Protaševič "ustvari borio s bojnom Azov i drugim jedinicama protiv okupacije Ukrajine, ali kao novinar, njegovo oružje nije bila strojnica, nego (njegova) riječ".

Bilecki je dodao da je Protaševič zaista ranjen u bitci kod Širokine 2015., u blizini strateški važnog Mariupolja, koji ruski separatisti žele zauzeti kako bi formirali obalni koridor do poluotoka Krima, koji je pak Rusija ilegalno anektirala 2014., uz osudu i sankcije međunarodne zajednice. Separatisti su uspjeli zauzeti Mariupolj u svibnju 2014., ali su ga ukrajinske snage oslobodile u junu.

Bojna Azov je u međuvremenu integrirana u regularnu ukrajinsku nacionalnu gardu, ali zaista je nastala kao paravojna jedinica povezana s neonacističkim organizacijama, Socijalno-nacionalnom skupštinom i Patriotom Ukrajine.

O ideologiji ovog odreda najzornije svjedoči njegov emblem u koji su inkorporirana čak dva nacistička simbola: Wolfsangel (vučja kuka), koji je koristio čitav niz postrojbi njemačkog Wehrmachta i SS-a u Drugom svjetskom ratu, i crno sunce, simbol koji se prvo pojavio u dvorcu Wevelsburg koji je vođa SS-a Heinrich Himmler planirao pretvoriti u sjedište SS-a. Otada ga je preuzeo niz neonacističkih organizacija. Među njihovim borcima često su se mogli vidjeti neonacistički simboli, svastike ili znakovlje SS-a inspirirano nordijskim runama.

Sam u intervjuu priznao da je bio u Donbasu

Što se Protaševiča tiče, u međuvremenu je iskopan i njegov intervju s ruskim youtuberom Jurijem Dudom u rujnu prošle godine, gdje je priznao da je "proveo godinu dana u antiterorističkoj operativnoj zoni s kamerom", tvrdeći da je tamo bio samo u svojstvu novinara i fotoreportera i da nije učestvovao u borbama.

- Mislim, bio sam ustrijeljen, ali svih ovih godina bavio sam se samo novinarstvom - insistirao je Protaševič, dodajući da je kao nezavisni novinar bio i na velikim prosvjedima 2014. u Kijevu, zvanima Euromajdan, na kojima je srušen proruski predsjednik Viktor Janukovič.

Ukrajinske novine Zerkalo Nedeli također pišu da je "Bjelorus neko vrijeme radio u press-službi Azova", ali naglašava da "nema sumnje da će Rusija pokušati iskoristiti tu situaciju".

Britanski ratni reporter Jake Hanrahan napisao je na Twitteru da se mladi bjeloruski disident zaista borio u Donbasu, ali "u bjeloruskoj (dobrovoljačkoj) jedinici koja se borila uz Azov".