Njemački socijaldemokrata Olaf Šolc obećao je jučer da će osnažiti Evropsku uniju i očuvati transatlantska partnerstva u tročlanoj koaliciji, koju se nada da će oformiti do Božića, kako bi preuzeo vlast od konzervativaca Angele Merkel.
Šolc, ministar finansija Njemačke, trenutno ima najbolje šanse za formiranje nove njemačke vlade nakon što je poveo svoju Socijaldemokratsku partiju (SPD) do tijesne pobjede na parlamentarnim izborima. On je jučer, odgovarajući na pitanje Rojtersa da li će tijesan izborni rezultat i mogućnost dugotrajnih koalicionih pregovora poslati poruku evropskim partnerima o nestabilnosti u Njemačkoj, emitovao samouvjerenu smirenost.
- Njemačka je uvijek imala koalicione vlade i uvijek je bila stabilna - kazao je on na tečnom engleskom jeziku, stojeći pored statue Vilija Branta, kancelara SPD iz vremena Hladnog rata i dobitnika Nobelove nagrade za mir za podsticanje dijaloga između Istoka i Zapada.
SPD, najstarija njemačka partija, osvojila je prema preliminarnim rezultatima 26,7 odsto glasova, što je za pet procenata više u odnosu na 2017. godinu, ispred konzervativnog bloka CDU/CSU Angele Merkel, za koji je glasalo 24,1 posto birača.
Usljed ovako tijesnog rezultata daleko je od izvjesnog da će Šolc postati novi kancelar Njemačke, ali je kako piše CNN on u najsnažnijoj poziciji da počne koalicione pregovore sa strankom Zeleni, koja je osvojila 14,8 posto glasova, i Slobodnom demokrtskom partijom, za koju je glasalo 11,5 posto birača.
Zeleni i FDP su kasno u nedjelju kazali da će prvo razgovarati međusobno kako bi postigli kompromis prije nego što počnu pregovore sa SPD-om ili konzervativcima čiji je kandidat za kancelara Armin Lašet takođe najavio da će pokušati da fomriraju vladajuću koaliciju.
Šolc se tokom političke karijere pozicionirao kao pouzdani pragmatičar, a njegov politički stil se ne razlikuje puno od Merkelinog. Uprkos tome što potiču iz rivalskih stranaka, Merkelova i Šolc imaju dosta sličnosti, ističe CNN.
- On ostavlja utisak smirene, umjerene i stabilne osobe”, kazala je Korina Herst, sa njemačkog Maršal fonda u Briselu. Ona je istakla da se kao umjerenjak Šolc zapravo izdvaja unutar svoje partije. “Rukovodstvo SPD-a je većinom ljevičarski orijentisano i oni ga u početku nijesu podržavali. Tako da još ne znamo ko će se okupiti oko njega i kako će uticati na njegov liderski stil - dodala je Herst.
Suda David Vilp, zamjenica direktora Maršal fondacije u Berlinu, smatra da je Šolcu i Merkelovoj zajednički upravo centrizam.
- Ona je uvijek upravljala sa pozicije centra i mislim da će i on to pokušati ukoliko postane kancelar, ali će to takođe zavisiti od pravca koji budu zahtijevale partije vladajuće koalicije - kazala je ona.
Šolc, 63, je rođen u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, po čemu se razlikuje od Merkelove koja je odrasla u Istočnoj Njemačkoj. Bio je ministar rada i socijalnog staranja u Merkelinoj prvoj koalicionoj vladi kasnih 2000-ih, a 2011. je izabran za gradonačelnika Hamburga i na toj poziciji je ostao do 2018.
Od tada je radio kao vicekancelar i ministar finansija u Merkelinoj širokoj koalicionoj vladi, što je uticajna funkcija u njemačkoj nacionalnoj politici. Ugled mu je porastao dok je nadgledao velikodušne njemačke programe kompenzacija i subvencija za preduzeća i zaposlene koji su izgubili prihode zbog pandemije.
- On je bio Merkelina desna ruka kada je u pitanju upravljanje zemljom u protekle četiri godine, izuzetno je uticajan u njemačkoj vladi, ali i u Evropi gdje predstavlja Njemačku kada su u pitanju politike koje se odnose na euro valutu - kazala je David Vilp.
Za razliku od Merkel, Šolc je manje poznat u inostranstvu, izvan briselskih političkih krugova.
U jučerašnjem obraćanju on je kazao da će podržati snažniju i suvereniju Evropsku uniju, kao i da će rad na dobrim odnosima između Njemačke i SAD biti okosnica njegove spoljne politike ukoliko postane kancelar. Dodao je da dok svijet postaje “sve opasniji” demokratske države moraju sarađivati.
- Važno je da sarađujemo, čak i ako se ne slažemo po svim pitanjima - kazao je Šolc.
Ukoliko Šolc uspije da formira koaliciju, ovaj bivši gradonačelnik Hamburga će postati tek četvrti poslijeratni kancelar iz redova SPD-a i prvi od kako je 2005. godine tu funkciju Merkelova preuzela od Gerharda Šredera.
Ako uspije da postigne dogovor sa Zelenima i FDP-om, ministar inostranih poslova će vjerovatno doći iz redova Zelenih, kao što je to bio slučaj sa Joškom Fišerom u njihovom prethodnom savezu sa SPD-om, dok će FDP vjerovatno tražiti ministarstvo finansija.
Do postizanja konačnog koalicionog dogovora teško je procijeniti kakav će Šolc biti kancelar, ističe CNN, mada analitičari smatraju da promjena neće biti burna.
- Doći će do promjene samim tim jer to više to neće biti Merkel - kazala je Herst i dodala:
- Ali, ne vjerujem da će ta promjena biti velika.
