PREDSJEDNIČKI IZBORI

Anketa za drugi krug: Makron pobjeđuje, ali moglo bi biti tijesno

Makron je po djelimičnim službenim rezultatima nakon prebrojanih 38 miliona glasova dobio 27,4 posto, ispred kandidatkinje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) Le Pen koja je dobila 25,54 posto

Makron i Le Pen. AFP

S. S. / Hina

11.4.2022

Aktuelni francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) vodi u prvom krugu predsjedničkih izbora, za nekoliko postotnih bodova ispred liderke krajnje desnice Marin Le Pen s kojom će se suočiti u drugom krugu 24. aprila u kojem vjerojatno pobjeđuje s malom prednošću.

Makron je po djelimičnim službenim rezultatima nakon prebrojanih 38 miliona glasova dobio 27,4 posto, ispred kandidatkinje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) Le Pen koja je dobila 25,54 posto.

Na izbore nije izašlo između 26,2 i 29,1 posto birača, prema dvije procjene. Godine 2017. na predsjedničke izbore nije izašlo 22,2 posto birača, dok je 2002. suzdržano bilo rekordnih 28,4 posto birača.

Drugi krug?

Anketa Ifop-a o tome kako namjeravaju glasati Francuzi u drugom krugu za francusku televiziju TF1 pokazala je da će Makron dobiti drugi krug s 51 posto glasova. To ostavlja procijenjenu Makronovu pobjedu unutar statističke greške, dodaje IFOR.

No, istraživanja javnog mnijenja Ipsosa kao i Opinionwaya pokazuju da će Makron dobiti 54 posto a Le Pen 46 posto.

Godine 2017., kada se Macron također suočio s Marin Le Pen u drugom krugu, pobijedio je sa 66,1 posto glasova.

Makron je u nedjelju rekao da izbori još nisu odlučeni. "Još nije gotovo", rekao je Makron pred svojim pristalicama.

- Debata koju ćemo voditi tokom 15 dana bit će odlučujuća za našu zemlju i za Evropu - istakao je.

Makron je pozdravio "jasnoću u pogledu krajnje desnice" nekoliko eliminiranih predsjedničkih kandidata koji su pozvali svoje birače da glasaju za njega, dodajući da će "smisliti nešto novo" kako bi okupio birače oko sebe.

Le Pen je obećala "dovesti Francusku u red u sljedećih pet godina". Kako je rekla, u drugom krugu suočit će se dvije suprotne vizije budućnosti.

Obećala je "obnoviti suverenitet Francuske" i smanjiti društvene podjele. Osigurat će, kako je rekla, nezavisnost i mogućnost običnih Francuza da odlučuju za sebe.

Marin Le Pen pozvala je one koji nisu glasali za Macrona da joj daju glas u drugom krugu. Rekla je da će biti predsjednica svih Francuza ako bude izabrana, naglasivši važnost francuskih vrijednosti, kontrolu imigracije i sigurnost za sve.

Kandidati pozvali na blokiranje Le Pen

Odmah nakon objavljenih prvih procjena rezultata izbora, brojni eliminirani kandidati pozvali su da se blokira Le Pen, među kojima i Melenšon (Mélenchon).

- Znamo za koga nikada nećemo glasati... ne smijete poduprijeti Le Pen... ne smije biti ni jednog glasa za Le Pen u drugom krugu - rekao je Melenšon, koji je na trećem mjestu, u govoru svojim pristalicama.

Komunisti, socijalisti, zeleni uputili su slične apele, kao i kandidatkinja desnice Valeri Pekreze (Valérie Pécresse). I najveći francuski sindikat CFDT rekao je da će pozvati da se glasa protiv Marin Le Pen u drugom krugu.

Zasad je domet tih poziva nesiguran.

TV debata

Ključni trenutak u dvije sljedeće sedmice bit će tradicionalna televizijska debata dvoje kandidata koji ulaze u drugi krug.

Godine 2017., Makron je dominirao nad Le Pen, ali ove godine, kći bivšeg vođe krajnje desnice Žan-Mari Le Pena (Jean-Marie), koja je prva uvela krajnju desnicu u drugi krug predsjedničkih izbora, čini se bolje pripremljena nego tada.

Vodila je kampanju na terenu, fokusiranu na kupovnu moć što je najveća briga birača, dok je Emanuel Makron (Emmanuel Macron), zaokupljen ratom u Ukrajini, bio manje prisutan.

Velik dio birača je međutim odustao od izlaska na birališta ili je do zadnjeg trenutka bio neodlučan.

Na biračkom mjestu u Marseju 55-godišnja Fransoe Rejno (Françoise Reynaud), kaže da je odlučila u posljednjem trenutku: "Od 12 kandidata, sinoć sam izabrala 4, a jutros donijela konačnu odluku".

Jedan od razloga za niski odaziv je to što je kampanja počela kasno, djelomično zbog pandemije ali još više zbog rata u Ukrajini. Ali kako ocjenjuje BBC postoji i osjećaj sveopće apatije a za tu su agenciju mnogi glasači rekli da nisu impresionirani nijednim od 12 kandidata.

Hasiba Lazizi (Hassiba), penzionerka, zabrinuta je zbog rasta troškova života. U jedno je bila sigurna, da neće glasati za Makrona jer je on "predsjednik bogatih". Međutim, ne vjeruje ni Le Pen. "Rekla je toliko ružnih stvari o nama, imigrantima".

U Pantinu, u pariškoj regiji, Blandin Leho (Blandine Lehout) (32) pojašnjava da je ovo prvi puta da neće izaći glasati. "U ovom trenutku sve ih mrzim. Došli smo do toga da me strah svih".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.