Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je novu projekciju globalnog rasta koja je revidirana u odnosu na projekciju koja je došla krajem prošle godine. 

Projekcija iz druge polovine prošle godine govorila je da će globalni rast u ovoj godini iznositi 4,4 posto, međutim zbog izbijanja rata u Ukrajini te zbog nastavka pandemije koronavirusa revidirana projekcija za ovu godinu iznosi 3,8 posto.

Pooštrena kontrola

- Postoji značajno smanjenje naših projekcija rasta globalne ekonomije sa 4,4 posto u januaru na 3,6 posto u našem najnovijem ažuriranju. Razlika od 0,8 procentnih poena. Tri su glavna razloga za ovo smanjenje. Prvo, ratna invazija Rusije na Ukrajinu, koja povećava cijene energenata i roba širom svijeta i dovodi do manje proizvodnje i veće inflacije. Inflacija je viša u većini zemalja i očekuje se da će se zadržati duže. Osim toga, imamo usporavanje kineske ekonomije s češćim blokadama zbog Omikrona koji opterećuje, a zatim i povišenim pritiscima na cijene u mnogim dijelovima svijeta ili vodećim centralnim bankama da pooštre kontrolu monetarne politike - kazao je glavni ekonomist MMF-a Pjer Olivier Gurinčas (Pierre-Olivier Gourinchas).

Gurinčas i drugi zvaničnici MMF-a koji su okupljeni na proljetnom zasjedanju u Washingtonu upozoravaju da na cijelu situaciju utiču i drugi vrlo važni faktori.

- Postoji niz važnih negativnih rizika za našu prognozu. Prvo, da počnem sa samim ratom. Konflikt bi mogao eskalirati, sankcije bi mogle postati šire, a to bi očigledno opteretilo ekonomsku aktivnost. Drugo, inflatorni pritisci rastu. U nekim zemljama, poput SAD, inflacija je na najvišem nivou u poslednjih 40 godina. Postoji rizik da bi se ovo moglo nastaviti i da bi zahtijevalo snažnije djelovanje centralnih banaka koje bi utjecalo na proizvodnju i ekonomsku aktivnost. Treće, pandemija COVID 19 je još uvijek s nama. Mogli smo vidjeti pojavu novih varijanti koje su otporne na vakcine koje bi uzrokovale više karantina i poremetile globalne lance opskrbe. Četvrto, mogli bismo imati i više finansijske nestabilnosti u kontekstu pooštravanja kamatnih stopa širom svijeta. Mnoge zemlje bi mogle otkriti da kapital otiče, a valute bi mogle početi depresirati. Ova finansijska nestabilnost je još jedan faktor. Na kraju, imamo i potencijal za socijalne nemire s obzirom na povećanje cijena energije i hrane u mnogim zemljama - rekao je Gurinčas.

MMF je iznio i procjene rasta za region Zapadnog Balkana na naredne dvije godine. Bosna i Hercegovina stoji nešto lošije u odnosu na ostatak regiona. Albanija će u ovoj godini imati rast od 2 posto, dok se iduće godine očekuje rast od 2,8 posto. Bosna i Hercegovina će u ovoj godini rasti 2,4 posto, dok se za iduću prognozira manji rast za 0,1 posto odnosno 2,3 posto. Hrvatski rast za ovu godinu se prognozira na 2,7 posto, dok će naredne godini imati značajniji skok od 4 posto. Kosovo će i pored problema koje ima u političkom smislu imati rast od 2,8 posto u 2022. te 3,9 posto u 2023. 

Crna Gora koja se također nosi s političkim problemima će stajati nešto bolje u odnosu na ostatak regiona sa rastom od 3,8 posto u ovoj i 4,2 posto u idućoj godini. Sjeverna Makedonija bi u 2022. trebala imati rast od 3,2 posto, dok će naredne godine imati smanjenje rasta od 2,7 posto. Srbija će se svrstati u red regionalnih zemalja s najboljim GDP u ovoj i idućoj godini, projekcija MMF-a za ovu godinu je 3,5 posto, dok je za iduću 4 posto.

- Naš savjet kreatorima politike je prvo, učinite sve što možemo da okončamo rat sada. Osim toga, možemo razmišljati o monetarnoj politici, fiskalnoj politici i zdravstvenoj politici. Što se tiče monetarne politike, centralne banke moraju odlučno djelovati kako bi osigurale da inflatorna očekivanja ostanu dobro usidrena i da ne odstupe od ciljeva centralne banke. U isto vrijeme, oni moraju djelovati na okretan način koji ovisi o podacima kako bi podržali rast i osigurali da ciklus planinarenja koji bi se trebao dogoditi neće biti ometajući. Što se tiče fiskalne politike, kompromis je drugačiji. To je između obnove fiskalnih rezervi s jedne strane i zaštite ugroženog stanovništva koje je pogođeno povećanjem cijena energije i hrane. Dakle, naš savjet je na prvom mjestu. U zemljama u kojima zdravstvena situacija to dozvoljava, povući podršku koja je davana u posljednje dvije godine, zatim se obratiti ugroženom stanovništvu, implementirati ciljane i privremene politike koje će im pomoći da se suoče sa višim cijenama hrane i energije - poruka je Gurinčasa.

Svjetska banka i MMF će kao ključne globalne monetarne institucije u drugoj polovini ove godini tokom jesenjeg zasjedanja objaviti i nove projekcije te procjene kretanja ekonomskih trendova, a ključni element u tome će i dalje predstavljati rat u Ukrajini i njegove posljedice na globalnu političku i ekonomsku scenu.