Njemačka je u maju uvezla veću vrijednost proizvoda nego što je izvezla, što je prvi put u više od 30 godina. Glavni razlog je rast cijena uvoza nafte i plina pod uticajem ruskog rata u Ukrajini. Zadnji put se ovakva situacija desila 1991. godine.
Najmnogoljudnija država EU, čiji je privredni model izgrađen na značajnim trgovinskim suficitima od Drugog svjetskog rata, u maju je zabilježila deficit od 1 milijarde eura, budući da je uvoz porastao za gotovo 28 posto u odnosu na godinu ranije. Rast uvoza iznosi 2.7 posto u odnosu na april.
U isto vrijeme je izvoz pao treći put u pet mjeseci za 0.5 posto, ali je i dalje veći za 11.7 posto na godišnjem nivou.
Podaci su pokazatelj problema s kojima se suočava Njemačka, čija je ovisnost o ruskim energentima razotkrivena ratom u Ukrajini. Predviđa se povećanje vanjskotrgovinskog minusa za juni, uz odražavanje smanjenja opskrbe ruskim plinom od 60 posto, koje je prisililo uvoznike da pokriju svoje obaveze kupnjom na spot tržištu po puno višim cijenama.
Na spot tržištu se trguje sirovinama za trenutnu isporuku, za razliku od future tržišta na kojem se trguje za isporuke u budućnosti. Uglavnom su cijene u situaciji trenutne isporuke veće nego kada se ugovara isporuka u budućnosti.
Mnogi njemački analitičari strahuju od potpunog prekida ruskih opskrba u drugoj polovini godine, što dovodi do toga da se nafta i plin kupuju po trenutnim cijenama i s trenutnom isporukom, što je daleko skuplje.
Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) bi zbog ovoga trebao održati krizne razgovore s predstavnicima sindikata i poslodavaca u Berlinu o stanju privrede.
