Turska od početka rata u Ukrajini pokušava balansirati i biti posrednik između Rusije, kao zemlje koja je rat pokrenula, i Ukrajine koja je napadnuta. Iako je u martu glasala za rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojom se traži okončanje ruske agresije, nije se pridružila zapadnim sankcijama. 

Blokirali Bosfor

U isto vrijeme je, međutim, blokirala Bosfor i Dardanele za prolaz ruskih i drugih vojnih brodova u Crno more. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) jasno je nazvao rusku invaziju neprihvatljivom, ali je odbio okrenuti leđa Moskvi.

Barem do utorka, kada je, zasigurno, šokirao ruskog kolegu Vladimira Putina izjavom da Krim pripada Ukrajini, da je njegova aneksija “nelegitimna i nelegalna” i da je “vraćanje Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, suštinska potreba s aspekta međunarodnog prava”.

Erdoan je to izjavio u videoporuci koja je emitirana na samitu Krimske platforme, inicijative kojom Ukrajina od prošle godine nastoji mobilizirati međunarodnu podršku kako bi vratila Krimski poluotok. Usto je ponovio zahtjev za oslobađanjem predstavnika krimskih Tatara Narimana Dželijala (Dzhelyala) i još najmanje 45 drugih krimskih Tatara koje je Rusija pritvorila 2021.

Što se Rusije tiče, naravno, Krim je njen neodvojivi dio otkad ga je pripojila 2014., nakon vojne okupacije koju je izvela zbog svrgavanja proruskog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča. Nakon toga je, u uvjetima takve vojne okupacije, provela sporni referendum prema čijim se službenim rezultatima većina stanovništva ovog ukrajinskog poluotoka (s većinski ruskom populacijom) izjasnila za otcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji.

Ostavljeni Putin

Veliki dio međunarodne zajednice, uključujući Evropsku uniju, SAD i većinu u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, odbacio je referendum i samu aneksiju kao protivne međunarodnom pravu. Drugim riječima, stav ogromne većine međunarodne zajednice je da je Krim i dalje ukrajinski. Jedine zemlje koje su priznale rusku ilegalnu aneksiju su Afganistan, Kuba, Kirgistan, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Sudan, Sirija i Zimbabve.

Turski predsjednik samo je potvrdio već ustanovljeni stav svoje zemlje, no njegova izjava dolazi u prilično nezgodnom trenutku za Rusiju, dok Ukrajinci vrše razorne napade na ruske vojne mete diljem poluotoka, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da će rat završiti na Krimu, baš kao što je na njemu i počeo prije osam godina.

Ovog je puta Putin bio ostavljen da pred kamerama i fotografima nervozno čeka Erdoana koji je kasnio, doduše, samo minutu.

Tamo su nastavili pregovarati o sporazumu za deblokadu ukrajinskih luka i nastavak izvoza žita. Ali Kremlj tvrdi da su razgovarali i o potencijalnoj prodaji turskih borbenih bespilotnih letjelica Rusiji, iako je turska kompanija „Baykar“ prethodno prodala nekoliko desetaka svojih prestižnih dronova „Bayraktar TB2“, ali i donirala nekoliko njih Ukrajini, drugoj strani u ratu.

Oštra reakcija

Moskva je oštro reagirala na isporuku i već spomenuti sporazum o zajedničkoj proizvodnji „Bayraktara“ u Ukrajini, no odgovor Ankare je bio da se ne radi o vojnoj pomoći Ukrajini, jer je „Baykar“ privatna kompanija koja ima pravo sklapati kupoprodajne ugovore po svom nahođenju. Naravno, jasno je da je Ankara u praksi mogla zabraniti tu isporuku, da je tako htjela.

Glavni direktor „Baykara“ Haluk Bajraktar (Bayraktar), samo dan ranije, u razgovoru za CNN, rekao je da “nikada” neće isporučivati svoje dronove Rusiji jer “podržavamo Ukrajinu, podržavamo njen suverenitet, njen otpor za neovisnost.”