SIGURNOSNA STRATEGIJA

Japan u strahu od Kine ulaže 314 milijardi dolara u odbranu

Nažalost, u blizini naše zemlje postoje druge zemlje koje provode aktivnosti poput jačanja nuklearnih sposobnost, navode

Piše: A. K.

17.12.2022

Odmak od pacifističke doktrine. AP

Japan je u petak najavio historijsku promjenu u sigurnosnoj politici, s planovima masovne mobilizacije i udvostručenja vojnog proračuna zbog sve većih ambicija Kine i Sjeverne Koreje u regiji.

Revidirana sigurnosna strategija, objavljena u dokumentu vlade premijera Fumija Kišide, odmak je od pacifističke sigurnosne doktrine nakon Drugog svjetskog rata koju je Japanu nametnuo SAD. Odbrambeni proračun će u idućih pet godina narasti gotovo dvostruko, na dva posto BDP-a, što će ga učiniti trećim najvećim na svijetu, nakon SAD-a i Kine.


Plan za pet godina

Prema planu, piše BBC, Tokio će kupiti američke rakete dugog dometa koje su sposobne uništiti neprijatelja ako dođe do napada. Također će povećati svoje sposobnosti cyber ratovanja. Ranije ove sedmice, Peking je pozvao Tokio da njihov odnos posmatra kao partnersku saradnju.

- Nažalost, u blizini naše zemlje postoje druge zemlje koje provode aktivnosti poput jačanja nuklearnih sposobnosti, brzog vojnog naoružanja i jednostranih pokušaja da se silom promijeni status quo. Kako bismo ojačali našu odbranu, u sljedećih pet godina implementirat ćemo obrambeni program vrijedan 314 milijardi dolara - rekao je premijer Fumio Kišida (Kishida).

Japan današnje sigurnosno okruženje smatra „najozbiljnijim i najkompliciranijim“ od Drugog svjetskog rata.


Uzdrmani temelji

Kineska vojna prisutnost u regiji predstavlja „najveći strateški izazov“ svih vremena, stoji u dokumentu, što odgovara i riječima savezničkog SAD.

Japan strahuje da bi Kina jednog dana mogla napasti Tajvan, kao što je Rusija napala Ukrajinu, prenosi agencija dpa. Kinesko veleposlanstvo u Japanu odgovorilo je optuživši Tokio za iznošenje lažnih tvrdnji o njihovim vojnim aktivnostima.

Službeni Tokio brine i zbog prisutnosti kineskih plovila u blizini arhipelaga Senkaku u Istočnom kineskom moru. Japan kontrolira to otočje, no svojataju ga i Kina i Tajvan.

Kišida je „dajući, jasnu, nedvosmislenu stratešku izjavu o ulozi Japana kao jamca sigurnosti u Indo-Pacifiku" pokrenuo „novu eru u obrani demokracije“, napisao je u petak američki veleposlanik Rahm Emanuel.

No, u Japanu postoji zabrinutost i oko raketnih sposobnosti Sjeverne Koreje. Pjongjang je u posljednja tri mjeseca ispalio više od 50 projektila, uključujući balistički projektil iznad Japana u oktobru - prvi put nakon pet godina.

U japanskim dokumentima također se spominje i zabrinjavajuća ruska invazija na Ukrajinu, koju opisuju kao ‘ozbiljno kršenje zakona koji zabranjuju upotrebu sile‘, a koje je ‘uzdrmalo temelje međunarodnog poretka‘. U dokumentu o nacionalnoj sigurnosti iz 2013. Kina i Rusija opisane su kao strateški partneri.


Politika samoodbrane


natoč tome, Japan je poručio da se želi držati politike "isključivo usmjerene na samoobranu", ističući da ne želi postati vojna sila.

Tokio je u petak objavio i plan povratka nuklearnoj energiji, postepeno napuštanoj nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi 2011. godine, zbog rasta cijene energenata.

Ankete provedene među građanima Japana pokazuju da oni uglavnom podržavaju neki oblik daljnje vojne ekspanzije.

Zanimljivo je i da se Kišidina  brojka od dva posto BDP-a podudara s dugoročnim ciljem koji su 2006. postavili japanski saveznici u NATO-u. Naime, dok mnoge zemlje NATO-a još uvijek nisu ispunile cilj, Njemačka se nada da će ga postići u sljedećih nekoliko godina. Velika Britanija ga je pak premašila i namjerava trošiti tri posto BDP-a na obranu do 2030. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.