Savezne institucije u Brazilu su tokom vikenda bile izložene upadu nezadovoljnih pristalica bivšeg predsjednika ove države Jaira Bolsonara. Ovi događaji su podsjetili na one od 6. januara 2021. godine kada su pristalice Donalda Trumpa upale u kongres SAD-a.
Pristalice "brazilskog Trumpa" Jaira Bolsonara napravili su pravi haos u Braziliji, glavnom gradu Brazila, nasilno zauzimajući zgrade Vrhovnog suda, Kongresa i Predsjedničku palatu. Razlog je bio nezadovoljstvo rezultatima izbora koji su održani u oktobru i na kojima je pobijedio ljevičar Lula de Silva.
U Trumpovom maniru, prije izbora Bolsonaro je upozoravao da će izbori biti lažirani, a nakon što je poražen sa razlikom većom od dva miliona glasova nikada nije javno priznao poraz. Da bi izbjegao prisustvo na inauguraciji novog predsjednika otputovao je u Sjedinjene Američke Države.
Bolsonarova retorika kao predsjednika, ali i u predizbornoj kampanji slično kao Trumpova je udarala na temelje demokratskog sistema i povjerenje građana u demokratske institucije.
- Nećemo odustati dok ne saznamo ko je finansirao sve što se dešavalo u ovoj zemlji. Ono što žele je državni udar, ali puča neće biti - poručio je predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva nakon dešavanja u Braziliji.
Napad na Capitol Hill šestog januara 2021. godine kojeg su izvele pristalice poraženog Trumpa, tada je zaprepastio svijet ali je i stvorio presedan kojeg su spremne da slijede pristalice drugih desničarsko populističkih političara koji ne žele da prihvate rezultate demokratskih izbora.
Događaji iz SAD-a i Brazila upozoravaju da je demokratija krhka i da se u 21. stoljeću suočava sa izazovima, prvenstveno od nove populističke desnice, za koje se većina svijeta mislila da su ostali u prošlosti. Metode masovnih demonstracija navodno zabrinutih građana, nezadovoljnih rezultatima demokratije i ranije su korištene od desničarskih frakcija.
Benito Musolini je 1922. godine sa svojim crnokošuljašima izveo marš na Rim i prisilio kralja Viktora Emanuela III da mu dodijeli mandat za sastavljanje italijanske vlade. Tako je u Evropi uspostavljen prvi fašistički režim koji je inspirisao Adolfa Hitlera i doveo u konačnici do Drugog svjetskog rata.
Umberto Eco, jedan od najvećih intelektualaca modernog doba, je u svome već epohalnom djelu iz 1995. godine "Esej o vječnom fašizmu" u kojem je identifikovao osnovna obilježja fašizma. Kao jedno od obilježja je naveo "selektivni populizam".
- U demokratiji građani imaju individualna prava, ali građani u cjelini imaju politički utjecaj samo s količinskog aspekta, jer pojedinac se mora povinovati odlukama većine. Za ur-fašizam individue kao individue nemaju prava, a Narod se poima kao kvalitet, kao monolitni entitet koji izražava Zajedničku Volju - naveo je Eco te proročki upozorio na tv ili internetski populizam.
- Kao dobar primjer kvalitativnog populizma ne moramo više uzimati Piazza Veneziju u Rimu ili Nurnberški stadion, jer nas u budućnosti čeka svojevrstan TV-populizam ili internetski populizam u kojem će emocionalna reakcija određene odabrane grupe biti predstavljena i prihvaćena kao glas Naroda - napisao je Eco i upravo su na ovaj način izvedeni napadi na demokratske institucije SAD-a i Brazila.
Krize u Sjedinjenim Američkim Državama i Brazilu su okončane tako što je policija vratila kontrolu nad institucijama, ipak ovi događaji će ohrabriti populiste u nekim drugim državama sa manje razvijenim demokratskim institucijama da nezadovoljni rezultatima izbora izvedu na ulice pristalice i preuzmu vlast.
Podrška ovakvim pokušajima dolazi i od strane nedemokratskih sistema kao što su Rusija i Kina, koje pokušavaju da svijetu ponude svoju verziju društvenog uređenja koja se ne zasnivaju na dosezima liberalne demokratije, nego autokratije prožete elementima tradicionalizma.
Također, na ovaj način se otvara svojevrsna Pandorina kutija dodatne radikalizacije. Sljedbenici od svojih lidera uvjereni u međunarodne zavjere i prevare će biti spremne da oružjem zaštite svoga vođu. Jedini odgovor na ovo je jačanje demokratskih institucija ali i dobro organizovano dostupno obrazovanje koje će kod stanovništva razvijati kritičku svijet ali i internetsku pismenost.
