Turska bi mogla "drugačije" odgovoriti na kandidaturu Finske za NATO što bi moglo "šokirati" Švedsku, rekao je predsjednik Turkske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), javlja Anadolija.

- Možda ćemo drugačije odgovoriti Finskoj, ako bude potrebno. Švedska bi bila šokirana kada bismo drugačije odgovorili Finskoj. Ali Finska ne bi trebala napraviti istu grešku - rekao je turski predsjednik Erdoan na sastanku s mladima u pokrajini Bilecik.

Ankara je Švedskoj dala spisak od 120 ljudi za izručenje Turskoj, rekao je Erdoan i dodao "morate izručiti ove teroriste da biste mogli ući u NATO".

Formani zahtjev

Švedska i Finska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u prošlog maja, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine.

Međutim, Turska, članica NATO-a više od 70 godina, iznijela je prigovore, optužujući ove dvije države da tolerišu pa čak i podržavaju terorističke organizacije, uključujući PKK i terorističku organizaciju FETO, grupu koja stoji iza pokušaja puča u Turskoj15. jula 2016. godine.

Prošlog juna, Turska i dvije nordijske države potpisale su memorandum na samitu NATO-a kako bi se posvetile legitimnim sigurnosnim zabrinutostima Ankare, otvarajući put njihovom konačnom članstvu u alijansi.

U memorandumu, Švedska i Finska su se složile da neće pružati podršku YPG/PYD i FETO, da će spriječiti sve aktivnosti terorističkih organizacija, izručiti osumnjičene za terorizam, uvesti nove zakone za kažnjavanje terorističkih zločina te da više neće provoditi nacionalni embargo na oružje između tri države.

Borba protiv terorizma i ukidanje embarga

Iako je usvojila zakon o izmjenama zakona o borbi protiv terorizma i ukidanju embarga na oružje Turske, Švedska tek treba da ispuni dijelove sporazuma koji se odnose na sprečavanje terorističkih aktivnosti i izručenje Ankari osumnjičenih za terorizam.

O spaljivanju Kur'ana u Švedskoj, Erdoan je rekao:

- Jesu li oni izbrisali islam spaljivanjem našeg Kur'ana? Samo su pokazali koliko su neplemeniti. Danska je učinila isto.

Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske stranke Čvrsti kurs (Stram Kurs), u petak je pod zaštitom policije izveo provokativni čin spaljivanja svete knjige Kur'ana ispred džamije u Kopenhagenu, glavnom gradu Danske.

Islamofobični čin uslijedio je nekoliko dana nakon što je pod policijskom zaštitom u centru Stockholma i ispred turske ambasade održan skup na kojem je danski ekstremni političar Rasmus Paludan zapalio Kur'an.

Osude su stigle sa svih strana, a i od švedskog premijera Ulfa Kristerssona koji je osudio Paludanove postupke kao "duboko nepoštovanje".

Osvrćući se na odnose sa Rusijom, Erdoan je rekao da postoji međusobno poštovanje u odnosima Turske sa Rusijom.

- Iako trenutno ne možemo postići željeni rezultat na sjeveru Sirije, mi kažemo dođite, hajde da sada održimo tripartitne sastanke. Hajde da razgovaramo na ovaj način i mir će doći u region - istakao je Erdoan.

Mir i stabilnost

Prethodno je Erdoan rekao da bi se lideri Turske, Rusije i Sirije takođe mogli sastati kako bi razgovarali o miru i stabilnosti u Siriji.

Iako još nije objavljen datum ili lokacija, očekuje se da će ministri vanjskih poslova trojke održati sastanak, koji bi označio još jedan visoki nivo razgovora od početka građanskog rata u Siriji početkom 2011. godine.

Erdoan je ponovio i svoj poziv SAD-u da održe obećanje o borbenim avionima F-35.

- Što se tiče F-16, želimo ovo od vas, ali vi to ne dajete. Rekli ste F-35, ali niste održali riječ. Iako smo platili oko 1,4 milijarde dolara, vi ništa ne dajete zauzvrat - rekao je turski predsjednik Erdoan.

Tursko-američki odnosi su zategnuti posljednjih godina zbog američke podrške terorističkoj grupi YPG/PKK u sjevernoj Siriji i neslaganja oko kupovine ruskog sistema PVO S-400 od strane Turske 2017. godine.

Ankara tvrdi da bi borbeni avioni ojačali ne samo Tursku, već i NATO.