POSTOJE OD 1700-TE GODINE

Zašto vojska još uvijek koristi špijunske balone i u 2023. godini?

Jasno je da pokušavaju da lete ovim balonom preko osjetljivih lokacija, rekao je zvaničnik

Balon koji je lebdio na nebu. Twitter

A. O. / Politico

5.2.2023

Pentagon je kazao da se kineski balon na velikim visinama nadvio iznad SAD-a ove sedmice, dodajući da nosi opremu za nadzor i da narušava suvereni vazdušni prostor.

Špijunski baloni postoje od kasnih 1700-ih, ali zašto ih vojske širom svijeta još uvijek koriste 2023. godine?

Nadzorne misije

Prvo, ovi gumenjaci na velikim visinama mogu obavljati nadzorne misije po nižim troškovima od satelita i mogu nositi više tereta nego dron, piše Politico. Moderni gumenjaci na velikim visinama voze se na strujama vjetra i mogu putovati znatno iznad komercijalnog zračnog saobraćaja.

Drugi razlog je taj što špijunski baloni mogu putovati na velike udaljenosti bez potrebe za punjenjem gorivom.

- To je također podsjetnik na potrebe protivvazdušne odbrane Sjedinjenih Država da je danas balon, a sutra krstareći projektil- rekao je Tom Karako, viši saradnik za Međunarodni sigurnosni program i direktor projekta za raketnu odbranu u Centru za strateške i međunarodne Studije.

Kineski špijunski balon uočen ove sedmice mogao bi sadržavati kameru ili uređaj koji se koristi za snimanje elektronskih signala kao što je promet mobilnih telefona, dodao je Karako.

Prednost balona

Osim cijene, još jedna prednost špijunskih balona u odnosu na satelite je što mogu lebdjeti iznad određene tačke duže od orbitalnog prolaza satelita.

- Protivnici mogu pratiti orbitalne prolaze, a SAD ili neka druga zemlja mogu planirati oko satelitskog nadzora - rekao je Biron Kalan (Byron Callan), izvršni direktor Capital Alpha Partnersa, u bilješci klijenta u petak ujutro.

Razlog za zabrinutost

Baloni na velikim visinama također mogu lakše predstavljati civilne prirode. Na primjer, ako je kineski vojni dron letio iznad američkog vazdušnog prostora, očigledno je da je vlada poslala letjelicu.

Sa špijunskim balonom, strane vlade mogu tvrditi da se koristi u civilne svrhe, kao što je praćenje vremenskih prilika. Peking je to izjavio u petak, rekavši da se zračni brod koristio za meteorološke potrage.

Tokom proteklih nekoliko godina, špijunski baloni su preletjeli kontinentalni dio SAD-a "pregršt" puta, rekao je zvaničnik Ministarstva odbrane u četvrtak.

- Ali faktor razlikovanja kineskog balona na velikim visinama u odnosu na druge primjerke je to što je naduvavanje "visio" duže vrijeme - rekao je zvaničnik, koji je zamolio da ne bude imenovan kako bi razgovarao o osjetljivim temama.

Letio iznad baze

Balon na velikoj visini je praćen kako leti iznad baze Malmstrom, gdje se nalaze silosi koji sadrže interkontinentalne balističke rakete.

- Jasno je da pokušavaju da lete ovim balonom preko osjetljivih lokacija - rekao je zvaničnik.

Nove upotrebe

Korištenje špijunskih balona datira iz kasnih 1700-ih za vrijeme francuskih revolucionarnih ratova. Unija ih je također letjela 1860-ih tokom građanskog rata u SAD-u kako bi prikupila informacije o aktivnostima Konfederacije.

NASA je počela da leti stratosferskim balonima punjenim helijumom 1950-ih, a vojska je sredinom 2010-ih eksperimentisala s njima na nižim visinama.

Usluga je uložila u program špijunskog balona koji je otkazala 2017. Napor je poznat kao Joint Land Attack Cruise Missile Elevated Netted Sensor System, ili JLENS.

Praćenje čamca

Za razliku od balona za velike visine, balon je bio vezan i dizajniran je za praćenje čamaca, zemaljskih vozila, dronova i krstarećih projektila.

Pentagon je 2019. radio na projektu pod nazivom Covert Long-Dwell Stratospheric Architecture, dizajniranom da locira trgovce drogom. U to vrijeme Pentagon je lansirao 25 balona za nadzor iz Južne Dakote u sklopu demonstracija.

Pentagon je prošle godine potvrdio za Politico da je projekat prešao na vojsku, ali ne želi otkriti detalje jer je taj napor povjerljiv. Zračni brodovi bi se eventualno mogli koristiti za praćenje hipersoničnog oružja iz Rusije i Kine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.