Hrvatski premijer Andrej Plenković govorio je za Atlantsko vijeće (Atlantic Council) o ratu u Ukrajini. Tema je bila i odnosima sa zemljama u regionu. Kada je u pitanju Srbija Plenković je istakao kako se nada poboljšanju odnosa, ali je istovremeno rekao i da njegova zemlja nema namjeru blokirati evropski put Srbije.
Na pitanje kakvu saradnju sa novim vlastima u BiH očekuje i šta će to njegova zemlja uraditi za BiH na putu prema EU i NATO-u Plenković odgovara da se nada boljim odnosima.
Veliki iskorak
- Godinama se zaista snažno zalažem za evropski put Bosne i Hercegovine. U svim dosadašnjim svojstvima, bilo kao zastupnik u Evropskom parlamentu, zastupnik u Hrvatskom saboru, državni sekretar za evropske poslove ili sedam godina kao hrvatski premijer, zapravo sam pomagao i olakšavao prijavu za članstvo u Evropskoj uniji, što je Dragan Čović i učinio u februaru 2016. godine, također prije sedam godina. Mišljenja sam da je to bio veliki iskorak i da je sada podržalo davanje statusa kandidata - rekao je Plenković.
Plenković je jedan od rijetkih lidera iz regiona koji je imao priliku susresti se s novim predstavnicima vlasti iz Bosne i Hercegovine. U prvom redu sastao se s predsjedavajućom Borjanom Krišto i ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem.
Sastanci s bh. delegacijom
- Prošle sam sedmice primio u prvu službenu posjetu novu predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, koja je Hrvatica. I jučer smo imali sastanak sa gospodinom Konakovićem, koji je ministar vanjskih poslova. Nakon ova dva sastanka dogovorio sam se da ćemo održati zajedničku sjednicu hrvatske Vlade i Vijeća ministara Hercegovine u Zagrebu, u junu, kako bismo stavili na stol sva pitanja koja imamo. Jedni smo od najvažnijih ekonomskih i trgovinskih partnera sa BiH. Nakon Austrije, Hrvatska je drugi najveći investitor. Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda. Gradimo mostove preko rijeke Save. Sarađujemo u turizmu, energetici, infrastrukturi - rekao je Plenković.
Jedna od važnih tema za Plenkovića je i saradnja sa BiH u oblasti gasifikacije, ali i drugim pitanjima.
Podrška BiH na putu prema EU
- Hrvatska bi željela olakšati gasifikaciju BiH. Imamo LNG terminal na ostrvu Krk i želimo investirati u naš plinovod kako bismo osigurali BiH tzv. Južnu interkonekciju koja bi Federaciji BiH omogućila, a što je oko 50 posto teritorije BiH, da dobije gas i na taj način osigura diverzifikaciju snabdijevanja energijom. Dakle, naša ambicija je da se novo Vijeće ministara BiH, nova većina u političkom smislu, složi oko ključnih prioriteta, koji su jasno navedeni u kontekstu statusa kandidata. U decembru ih je bilo osam, ali postoji i 14 uslova koje postavlja Evropska komisija i ključni preduslov je da se postigne dogovor oko izbornog zakona, da svi konstitutivni narodi sami biraju svog političkog, legitimnog predstavnika u predsjedništvu zemlje. To nije bio slučaj sa Hrvatima. Sada, četvrti put, jer vidimo rezultate izbora, čak i gospođa Krišto, koja se kandidovala za Predsjedništvo, politički suspendovana, pluralizam, svi su podržali jednog kandidata i još nisu uspjeli da je izaberu zbog glasova koji su dali Željku Komšiću. Dakle, ovo je element koji zapravo komplikuje naš odnos - ističe hrvatski premijer.
Najavio je će sa hrvatske strane nastaviti snažan pritisak na uspostavljanju dobrih odnosa između dvije zemlje i nastaviti podršku BiH na putu prema EU, ali da prije svega želi nastaviti saradnju sa Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, a onda i sa Ostalima kao i sa cijelom zemljom.
