Nedjeljni izbori u Turskoj najveći su dosadašnji politički izazov za turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan, 69) koji je na vlasti dva desetljeća.

Izbori će odlučiti, ne samo ko će voditi Tursku nego i kako će se njome upravljati, kako će se usmjeravati privreda i oblikovati vanjska politika.

Najdugovječniji vođa

Najdugovječniji vođa moderne Turske, članice NATO-a, Erdoan se kod kuće zauzima za pobožan život i niske kamatne stope, jača turski utjecaj u regiji i zaoštrava veze sa Zapadom.

Izbori se održavaju tri mjeseca nakon zemljotresa na jugoistoku Turske u kojima je poginulo više od 50.000 ljudi.

Glavni Erdoanov suparnik je Kemal Kiličdarolu (Kilicdaroglu, 74), vođa sekularističke Republikanske narodne stranke (CHP), kojeg podržava koalicija šest opozicionih stranaka.

Erdoan na jedne od najvažnijih izbora u modernoj historiji Turske izlazi s poljuljanom popularnošću zbog visoke inflacije i posljedica zemljotresa. Posljednje ankete su pokazale da bi Kiričdarolu pobijedio u oba kruga izbora, dok bi u prvom krugu u nedjelju mogao osvojiti čak 49 posto glasova.

Zbog realne mogućnosti da bude poražen, Erdoan se prkosno okrenuo veoma polarizirajućim temama usljed čega je u zemlji eksplozivno stanje.

Optužuje Zapad da finansira njegove „pro-LGBT“ suparnike i prikazuje se kao zaštitnik konzervativnih vrijednosti nasuprot napada stranih „terorista“.

Sve užarenija situacija potaknula je opozicionog vođu Kemala Kiličdarolua da svoje pristalice zamoli da ostanu kod kuće čak i ako oni pobijede.

- Ako izađemo, može biti nereda, naoružani ljudi mogu izaći na ulice - upozorio je 74-godišnji sekularni opozicioni vođa.

Nacija od 85 miliona stanovnika izgleda da nikada nije bila više podijeljena u smislu da je li Erdoan učinio više štete nego koristi u toj jedinoj većinski muslimanskoj članici Sjevernoatlantskog saveza.

Na izborima su se kandidirala još dvojica slabijih kandidata zbog čega će se Erdogan i Kiličdarolu, vjerovatno, morati ponovno suočiti u drugom krugu izbora, 28. maja.

Najvažniji izbori

Najsnažniji turski vođa još od Mustafe Kemala Ataturka, koji je osnovao republiku prije stotinu godina, Erdoan i njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) islamističkih korijena udaljili su Tursku od Ataturkove sekularne vizije.

Erdoan je, također, centralizirao vlast, uvevši predsjednički sistem, te stoluje u palači s hiljadu soba na rubu Ankare, gdje određuje politiku u oblastima privrede, sigurnosti, unutrašnjih i vanjskih poslova.

Kritičari Erdoana tvrde da Vlada guši disidentske glasove, potkopava prava i da je pravosuđe stavila pod svoju kontrolu. Funkcioneri to negiraju, tvrdeći da Vlada štiti građane u kontekstu jedinstvenih sigurnosnih prijetnji, uključujući pokušaj državnog udara 2016. godine.

Ekonomisti smatraju da je Erdoanovo insistiranje na niskim kamatnim stopama potaknulo skok inflacije od 85 posto prošle godine, najviše u 24 godine, a lira je u posljednjih deset godina pala na desetinu vrijednosti u odnosu prema američkom dolaru.

 Šta očekuje svijet?

Pod Erdoanovom vlašću Turska je demonstrirala svoju vojnu moć na Bliskom istoku i šire, pokrenuvši četiri vojne operacije u Siriji i ofanzivu protiv kurdskih militanata u Iraku, te poslavši vojnu pomoć Libiji i Azerbejdžanu.

Turska je imala i niz diplomatskih sukoba sa Saudijskom Arabijom, Egiptom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelom te spor s Grčkom i Kiprom o granicama na istočnom Sredozemnom moru, sve dok prije dvije godine nije promijenila pristup, nastojeći se ponovo zbližiti s nekim od svojih suparnika.

Erdoanova kupovina ruskog sistema za protivzračnu odbranu rezultirala je američkim sankcijama, a njegova bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom navela je kritičare da postavljaju pitanja o predanosti Turske Sjevernoatlantskom savezu. Prigovori Ankare aplikacijama za članstvo Švedske i Finske u NATO-u također su podigli tenzije.