Bugarkinja Vangelija Dimitrova, čuvena Baba Vanga, najpoznatija evropska proročica, “Ženski Nostradamus”, preminula je na današnji dan 1996. godine, a navodno je prorekla čak i vlastitu smrt.

U 16 godini je oslijepila od posljedica oluje, a ta nesreća se povezuje s početkom njenih proročanskih sposobnosti i vizija. Tvrdila je da joj informacije o prostoru i vremenu šalju nevidljiva bića.

“Vidjela” Silvaninu nesreću

Vanga je bila nepismena, ali su njena proročanstva zapisivali njeni prijatelji i rodbina. Predvidjela je Drugi svjetski rat, ali je širom svijeta postala poznata tek nakon smrti, zbog ispunjenog proročanstva o napadu na Svjetski trgovački centar 11. septembra 2001. godine u SAD.

Mnoge poznate ličnosti su je posjećivale, da bi saznale nešto o svojoj budućnosti, a među njima je bila i naša slavna pjevačica Silvana Armenulić, kojoj je Vanga dva mjeseca prije smrti rekla:

- Ne želim s tobom razgovarati. Ne sada. Idi i vrati se kroz tri mjeseca… - a kada je pjevačica već bila na vratima, Baba Vanga je dodala - čekaj, ustvari, nećeš moći doći. Idi, idi! A, ako budeš mogla, dođi!

Bolest brzog starenja

Baba Vanga je predvidjela budućnost sve do 5079. godine, kada će, prema njenom proročanstvu, doći do smaka svijeta.

Neka od Vanginih proročanstava za 21. vijek su:

- da će 2043. svijetom vladati muslimani;

- da će od 2046. ljudi živjeti više od 100 godina, jer će s lakoćom da mijenjaju organe;

- da će 2088. godine doći nova bolest od koje će ljudi početi brzo starjeti, ali 2097. će ta bolest biti pobijeđena;

- da od 2100. godine noć više neće postojati i da će vještačko sunce obasjavati drugi dio Zemlje… 

Rođen glumac Milan Lane Gutović

Na današnji dan 1946. godine, u Beogradu je rođen srbijanski filmski, televizijski i pozorišni glumac Milan Lane Gutović.

Iako su i on i njegovi roditelji, koji su bili prosvjetni radnici, željeli da Milan studira Prirodno-matematički fakultet, on je upisao glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu na kojoj je diplomirao 1967. godine u klasi režisera Bojana Stupice. Tu generaciju slavnih glumaca, koju su, osim Gutovića, činili i Josif Tatić, Svetlana Bojković, Tanasije Uzunović, Dušan Đurić, Ivan Bekjarev, Đurđija Cvetić, Branko Cvejić, Mirjana Vukojčić i Gojko Šantić, nazivali su “Bojanove bebe”.

Gutović je u svojoj bogatoj glumačkoj karijeri odigrao brojne pozorišne uloge, a od 2006. do 2012. godine bio je prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu, te nastupao i u mnogim drugim pozorištima. Na velikom platnu debitovao je u filmu “Bekstva” reditelja Radoša Novakovića, a u filmu “Drugarčine” dobio je prvu glavnu ulogu. Pamte se i njegove uloge u televizijskim serijama “Diplomci”, “Sedam sekretara SKOJ-a”, “Metla bez drške”, “Otvorena vrata”, “Bela lađa”…

Srećko Šojić

Najveću popularnost stekao je nakon filma “Laf u srcu”, prvog u nizu ostvarenja kasnije nazvanih “Tesna koža”, u kojima je tumačio lik direktora Srećka Šojića, koji će potom u seriji “Bela lađa” postati političar. Ta uloga je i danas mnogima prva asocijacija na Milana Gutovića.

Posljednjih desetljeća glumio je u svom "Kabareu" s kojim je gostovao širom svijeta. Nastupao je na Televiziji Pink, TV Fox i RTS, gdje je bio TV voditelj i autor kratkih humoristično-satiričnih priloga.

Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima „Raša Plaović" Narodnog pozorišta u Beogradu, „Zoran Radmilović" na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, „Zlatna arena" na Festivalu igranog filma u Puli i “Zlatni ćuran” za životno djelo na Danima komedije u Jagodini.

Milan Gutović je preminuo u istom mjesecu u kojem je i rođen - avgustu (25.) 2021. godine.

Umro Jernej Kopitar, slovenski slavista

Jernej Bartol Kopitar, slovenski slavista, umro je na današnji dan 1844. godine, u Beču. Najpoznatiji je kao pomagač i zaštitnik Vuka Stefanovića Karadžića, kojeg je podstakao da sakuplja narodne umotvorine i napiše gramatiku i rječnik srpskog jezika temeljen na narodnom štokavskom govoru.

Godine 1808., uporedo sa studijem prava u Beču, Kopitar je objavio prvu naučno uređenu gramatiku slovenskog jezika naslova “Grammatik der Slavischen Sprache in Krain, Kärnten und Steyermark”.

Radio je i kao direktor Bečke kraljevske biblioteke te cenzor slavenskih i novogrčkih knjiga. Najviše se istakao radom na stvaranju zajedničkog književnog jezika Slovenaca.

Otvoren Alkatraz, najsigurniji zatvor

Godine 1934., na današnji dan, otvoren je američki federalni zatvor na ostrvu Alkatraz u Kaliforniji, površine 90.000 kvadratnih metara. Nosio je nadimak „The Rock“ (stijena).

Od sredine tridesetih godina 20. vijeka, pa sve do ukidanja zatvora, 1963. godine, Alkatraz je glasio za najčuvaniji i najsigurniji zatvor u Americi.

Zabilježeno je 14 zasebnih pokušaja bijega u kojima se okušalo 36 zatvorenika. Njih 23 ih je uhvaćeno, šestorica su ubijena za vrijeme bijega, a dvojica su se utopila. Dvojica uhvaćenih su kasnije pogubljena u Državnom zatvoru Kalifornija. Službeno, niko nikada nije uspio pobjeći iz Alkatraza, iako su petorica još na listi "izgubljenih", pod pretpostavkom utapanja.

Najpoznatiji bijeg

Najpoznatiji pokušaj bijega, prema kojem je snimljen i film s Klintom Istvudom (Clint Eastwood) “Bijeg iz Alkatraza”, desio se 11. juna 1962. godine. Tog dana su Frenk Li Moris (Frank Lee Morris) i braća Džon i Klarens Englin (John i Clarence Anglin) uspjeli pobjeći iz svojih ćelija. Istragom je utvrđeno da su bjegunci napustili svoje ćelije izašavši kroz ventilacijske otvore. 

Nakon bijega zatvorenicima nije bilo traga, a tek poslije nekoliko sedmica, na obali nedaleko od San Franciska pronađeno je mrtvo tijelo za koje se pretpostavljalo da pripada nekom od zatvorenika, ali identifikacija tijela nije bila moguća zbog visokog stepena raspadanja, te su trojica bjegunaca evidentirana kao "nestali".

Zatvor je prestao s radom manje od godinu nakon "velikog bijega", pod obrazloženjem da je njegovo održavanje preskupo.

Alkatraz je danas omiljeno turističko odredište u sklopu šireg zaštićenog područja Nacionalnog parka, odjela Golden Gate nacionalnog rekreativnog centra.