Na današnji dan 1939. godine, rođena je „kraljica rokenrola“ Tina Tarner (Turner), kao Ana Mej Bulok (Anna Mae Bullock). Jedna je od najpopularnijih i najuspješnijih ženskih rok izvođačica svih vremena s prodatih gotovo 200 milona albuma, što kao samostalna izvođačica, što kao članica sastava bivšeg supruga Ikea „Ike & Tina Turner“.
Ova izvanredna američka soul, R&B, dens, disko, pop, rok pjevačica, glumica, plesačica i tekstopisac za života je nagrađena s osam Grammyja. Časopis "Rolling Stone" uvrstio ju je na listu Besmrtnika - najvećih izvođača svih vremena. Tina je dobila i svoje mjesto u Rock and Roll Hall of Fame muzeju u Klivlendu, u SAD.
Hit br. 1 u SAD
Godine 1984., objavila je solo album s hit-pjesmom "What's Love Got To Do With It", koja je dospjela na prvo mjesto američke top ljestvice, ostavši do danas Tinin hit broj jedan u SAD.
Sljedeći album „Break Every Rule“, izdala je 1986., kao i autobiografiju, te iste godine dobila svoju zvijezdu u ulici slavnih u Holivudu. Nepune dvije godine poslije, 16. januara 1988., ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda za nastup pred najvećim brojem publike za samostalnog izvođača, pred više od 184.000 ljudi.
Tina Tarner preminula je 24. maja ove godine (2023.).
1504. - Umrla španska kraljica Isabela I, kraljica Kastilje od 1474. godine. Udajom za Fernanda II Aragonskog, 1479., spojila je Kastilju i Aragon, i tako je stvorena Španija. U nastojanju da ojačaju Rimokatoličku crkvu i Monarhiju, 1480. godine, Izabela i Fernando su osnovali zloglasni sud inkvizicije.
1744. - Umro italijanski graditelj violina Đuzepe Gvarneri (Giuseppe Guarneri), uz Antonija Stradivarija najveći majstor izrade klasičnih violina, koji je izgradio vlastiti stil izgleda violina uskog struka. Njegove violine je popularnim učinio slavni italijanski violinist Nikolo Paganini (Niccolo).
1832. - U Njujorku pušten u saobraćaj prvi tramvaj, na relaciji Prince Street - 14. ulica.
1855. - Umro poljski pisac Adam Mickijevič, najveći poljski romantičar, čija djela odlikuje izuzetno bogat i slikovit jezik. U idiličnom epu "Pan Tadeuš", najvećem djelu poljskog romantizma, opisao je staru Poljsku koja nestaje. Ostala djela: zbirke pjesama "Balade i romanse", "Krimski soneti", epovi "Gražina", "Konrad Valenrod", drama "Zdušnice", politička brošura "Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog", ciklus predavanja "Slovenske književnosti".
1857. - Rođen Ferdinand de Sosir (Saussure), švajcarski lingvist, koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku i evropski strukturalizam, lingvistički pravac koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka.
1893. - Umro srbijanski filozof, pisac i političar Milan Kujundžić Aberdar, jedan od prvih profesora filozofije na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, predsjednik Skupštine Srbije i ministar prosvjete. Djela: "Kratki pregled harmonije u svijetu", "Ide li svijet nabolje ili nagore", "Filozofija u Srba", "Šta je i koliko u nas urađeno na lođici" , spjev "Srpski patrijarh", balada "Nevjesta hajdukova".
1894. - Rođen Norbert Viner (Wiener), američki matematičar, poznat i uspješan u poljima čiste i primijenjene matematike. Osnivač je kibernetike. Zahvaljujući ocu Leu Vineru, profesoru slavenskih jezika na Harvardu, koji ga je ranije upisao u školu, Norbert je već u 18. godini dobio titulu doktora nauka iz filozofijske logike.
1901. - Rođen hrvatski slikar Krsto Hegedušić. Nakon Drugog svjetskog rata bio je redovni profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a 1950. je dobio titulu majstora slikara i postao voditelj majstorske radionice. Jedna od njegovih najpoznatijih slika je “Mladoženja, vol i pumpa” iz 1969. Od 1971. do 1973. u Spomen-domu na Tjentištu izradio je ciklus fresaka sa stravičnim prizorima. U njegovoj rodnoj Petrinji od 1987. radi galerija koja se zove njemu u čast.
1910. - Umro Laza Kostić, jedan od najvećih srbijanskih književnika romantizma, novinar i estetičar. Njegove najpoznatije i najvrednije lirske pjesme su: „Među javom i med snom“ i „Santa Maria della Salute“.
1922. - Otvorena grobnica faraona Tutankamona, koju je u Dolini kraljeva kod Luksora u Egiptu otkrio engleski arheolog Hauard Karter (Howard Carter). Karter i lord Karnavon (Carnarvon) bili su prvi ljudi koji su ušli u grobnicu nakon više od 3.000 godina, kada je u nju položen faraon.
1941. - Rođen Željko Sabol, hrvatski književnik, slikar, tekstopisac i autor šansona, likovni kritičar, leksikograf i historičar umjetnosti. Objavio je više knjiga pjesama, polemika i kritika. Mnoge su njegove šansone su, dobivši muzičku podlogu, postale poznati evergrini zabavne muzike, poput „Ostala si uvijek ista“, „Stare ljubavi“, „Prijatelji stari, gdje ste“, „Proljeće bez tebe“, „Nije bilo lako“, „Samo simpatija“, a izvodili su ih poznati izvođači kao što su Mišo Kovač, Tereza Kesovija, Gabi Novak, Ibrica Jusić...
1942. - U Bihaću, u Drugom svjetskom ratu, osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, a 54 delegata izabrala su Izvršni odbor AVNOJ-a, predvođen dr. Ivanom Ribarom. Bila je to neka vrsta vlade na oslobođenim teritorijama do Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943., koje je izabralo Nacionalni komitet.
1948. - Rođen Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i trener. Osvojio je gotovo sve što se može osvojiti u amaterskoj košarci, a ostavio je trag i u univerzitetskoj američkoj košarci. Poznat po eleganciji, vrhunskoj tehnici i taktici igre, plijenio je i svojim srdačnim karakterom i dobrotom, te je mnogima služio kao sportski i lični uzor. Uvršten je među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi.
Košarkašku karijeru Ćosić je počeo u KK Zadar, 1965. godine. Nastupao je i za Cibonu te igrao u Sloveniji i Italiji. Godine 1976., počeo je i trenersku karijeru u slovenskom klubu Olimpija iz Ljubljane kao igrač/trener. Nakon završetka igračke karijere bio je uspješan i kao trener državne reprezentacije Jugoslavije koja je pod njegovim vodstvom osvojila srebro na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine.
Uvršten je, 1996. godine, u prestižnu Kuću slavnih košarkaša (Basketball Hall of Fame), i to kao treći neamerikanac u historiji.
Ćosić je preminuo 25. maja 1995. godine, od raka limfoma, s nepunih 47 godina života.
1951. - Rođen Sulejman Tihić, bosanskohercegovački političar i nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
1952. - Umro švedski istraživač i putopisac Sven Anders Hedin, koji je predvodio ekspedicije u Tarimskoj kotlini, Sinkjangu, na Tibetu, u Mongoliji i u području Himalaja. Djela: "Kroz azijske pustinje", "U srcu Azije", "Južni Tibet", "Transhimalaji", "Kopnom u Indiju", "Na velikoj plovidbi", "Od pola do pola".
1965. - Francuska lansirala svoj prvi vještački satelit.
1968. - Preminuo njemački pisac Arnold Cvajg (Zweig), čija su djela - na osnovu iskustva stečenog u Prvom svjetskom ratu - prožeta antimilitarizmom, gorkom ironijom i kritičkom analizom društva. Djela: romani "Slučaj narednika Griše", "Mlada žena godine 1914.", "Verdensko vaspitanje", lirska proza "Novele o Klaudiji".
1981. - Umro Maks Eve (Max Euwe), holandski šahovski velemajstor i predsjednik Svjetske šahovske federacije (FIDE).
2004. – Tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) poništio Zakon o pomilovanju zato što je ugrožavao vladavinu prava.
2006. - U 30. godini života, od leukemije, umrla hrvatska novinarka Ana Rukavina. Nakon njene smrti osnovana je Zaklada „Ana Rukavina”, koja prikuplja sredstva za razvoj Hrvatskog registra donora koštane srži. Slogan zaklade je „Želim život”.
2009. - Britanski ljekari obavili prvu operaciju rektalnog tumora ultrazvukom.
