Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao se u utorak video vezom obratiti američkim senatorima i obavijestiti ih o najnovijem razvoju događaja u sukobu s Rusijom. Nastup u Senatu trebao je poslužiti i tome da Zelenski izvrši pritisak na zastupnike kako bi u srijedu glasali za dodjelu hitnog paketa pomoći Kijevu, teškog više od 60 milijardi dolara.

Pomoć Ukrajini već je dugo sporna tačka između demokrata i republikanaca, a potonji prijete da neće dopustiti da dodjelu prijeko potrebnih sredstava Ukrajini. Nije ih pokolebalo ni upozorenje Bijele kuće da će postojeća sredstva prestati biti dostupna na kraju godine, pa bi Rusija mogla dobiti rat ako zastupnici ne poduzmu nikakve mjere. No, usprkos presudnoj važnosti današnjeg glasanja za Ukrajinu, čelnik većine u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) u posljednjem je trenutku objavio da je Zelenski spriječen obratiti se zastupnicima.

Volodimir Zelenski se duri?

Većina američkih medija smjesta je pokušala saznati šta je spriječilo Zelenskog. Službeni ili neslužbeni odgovor na to pitanje zasad nisu ponudili ni izvori bliski Šumeru, ni ukrajinska ambasada u Vašingtonu. Zbog toga su se pojavila nagađanja kako je Zelenski bijesan zbog blokade pomoći, pa je odustao od nastupa pred senatorima smatrajući da će tako poslati snažniju poruku, piše Telegram.

Ako je to tačno, ukrajinski predsjednik odlučio se za vrlo riskantnu taktiku. Republikance je njegovo nepojavljivanje prilično razbjesnilo, pa se sada čine još odlučnijima da uvjetuju dodjelu pomoći Ukrajini političkim ustupcima koje žele od demokrata. Zelenski je pak dao povoda za nove kritike onima koji ga već neko vrijeme optužuju za hirovito ponašanje koje više šteti Ukrajini nego što joj pomaže.

Šokantan ispad u Bugarskoj

Prvi znakovi da Zelenski popušta pod golemim pritiskom kojem je izložen već gotovo dvije godine pojavili su se početkom ovog ljeta, kada je postalo jasno da dugo očekivana ukrajinska ofanziva ne ide prema planu. Ukrajinski predsjednik tada si je dopustio da usred Bugarske, pred kamerama, verbalno napadne svog kolegu Rumena Radeva. Zelenski je bugarskom predsjedniku zamjerio protivljenje slanju oružja ukrajinskim snagama.

- Slanje više oružja neće riješiti situaciju - rekao je u jednom trenutku bugarski šef države Zelenskom, nakon čega se atmosfera usijala. Reakcija ukrajinskog predsjednika je toliko zatekla Radeva da je od snimatelja odmah zatražio da napuste prostoriju. Ipak, prije nego su ga poslušali, uhvatili su još nekoliko trenutaka sve napetijeg razgovora.

- Ne daj bože da te zadesi neka tragedija i da si na mom mjestu! Zar bi rekao "Putine, molim te, zgrabi bugarsku teritoriju?". Siguran sam da ne bi dopustio kompromis po pitanju nezavisnosti" poručio je Radevu Zelenski. Ljutita tirada se nastavila sve dok Bugarin nije uspio ubaciti da ima prijedlog za Zelenskog, ali da bi ga ipak radije iznio kada se mediji udalje.

Nediplomatski napad na NATO

Povod za novi gnjevni ispad koji je uslijedio svega nekoliko dana nakon ovoga u Bugarskoj bilo je nezadovoljstvo Zelenskog ishodom samita NATO saveza, održanog 11. jula u Vilniusu. Kada je postalo jasno da Ukrajina neće dobiti očekivani poziv da se priključi Sjevernoatlantskom paktu, predsjednik je svoje ogorčenje izrazio vrlo jasno i prilično grubo.

Na Twitteru je objavio kako bi bilo “apsurdno” da Ukrajina ne bude pozvana da postane članica NATO-a i da je neizvjesnost oko njenog članstva motiv za Rusiju da “nastavi teror”. Istaknuo je da njegova zemlja “zaslužuje poštovanje", očito želeći reći da ga ne dobiva od saveznika iz NATO-a, pa nastavio: 

- Neviđeno je i apsurdno što nije određen vremenski okvir ni za pozivnicu ni za članstvo Ukrajine, dok su u isto vrijeme dodane nejasne formulacije o "uvjetima" čak i za pozivanje Ukrajine.

Zelenski je svoj tvit zaključio konstatacijom “neizvjesnost je slabost” i obećanjem da će čelnike NATO-a pozvati na red. Takav istup, prilično udaljen od diplomatskih normi koje vrijede u visokoj politici, podigao je mnoge obrve u Vašingtonu i Briselu. Ukrajini nesklon dio zapadne javnosti prozvao je Zelenskog zbog nezahvalnosti. Saveznici su ga pokušali odbraniti ukazujući na tešku situaciju u Ukrajini, koja je načela predsjednikove živce. No, uslijedili su novi svađalački istupi koji su dodatno pokvarili sliku Zapada o Volodimiru Zelenskom.

Glupa svađa sa Ilonom Maskom

Ukrajinskom predsjedniku sigurno nije trebala svađa s kontroverznim milijarderom Ilonom Maskom (Elon Musk). Nakon što je ovaj iznio svoj bizarni mirovni plan prema kojem bi Krim trebao ostati dio Rusije, a ostala okupirana područja na referendumu odlučiti žele li vlast Moskve ili Kijeva, i još postavio anketu da korisnici glasaju o njegovoj ideji, isprovocirani Zelenski je pobjesnio.

Na svom je računu na Twitteru objavio protuanketu, nakon koje je uslijedilo neugodno prepucavanje Ukrajinaca i Maska koje je se pretvorilo u latentno neprijateljstvo, i rezultiralo s nekoliko podrugljivih memova na račun Zelenskog. Naravno, sve to Zelenskom i njegovoj zemlji nije donijelo baš ništa dobrog.

Vrlo štetna svađa s Poljacima

Po Ukrajinu politički daleko štetnija bila je svađa Zelenskog i poljskog premijera Mateusa Moravieckog (Mateusz Morawiecki). Taj sukob zakuhao se kada je Poljska u septembru odlučila produžiti zabranu uvoza ukrajinskog žita. Zelenski se na to naljutio i na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda rekao da se radi o “političkom teatru” koji pomaže Moskvi.

- Želim reći predsjedniku Zelenskom da nikad više ne vrijeđa Poljake kao što je to učinio nedavno tokom govora u UN-u - rekao je Moraviecki, podsjetivši na svu pomoć koju je njegova zemlja pružila Ukrajini od početka ruske agresije.

Svađa nije nimalo pomogla već narušenim odnosima dviju država. Dapače, vrlo je loše utjecala na stavove poljske javnosti o odnosima dviju zemalja. Poljski ministar vanjskih poslova konstatirao je kako će nakon otrovnog prepucavanja biti potrebni “titanski napori” da se popravi mišljenje njegovih sunarodnjaka o Zelenskom.

General iznio činjenice, Zelenski ga napao

U posljednjih nekoliko sedmica eskalirale su i unutarpolitičke napetosti koje sve izrazitije dijele ukrajinsko društvo. Tome je značajno doprinijela svađa Zelenskog s načelnikom Glavnog štaba ukrajinskih oružanih snaga, Valerijem Zalužnim. Kada je Zalužni u istupu za The Economist kazao da je rat stigao do mrtve tačke u kojoj će prednost imati Rusija, Zelenski se obrušio na arhitektu ukrajinske odbrane, usprkos tome što je istinitost njegovih izjava očigledna.

No, ukrajinski predsjednik je tvrdnje Zalužnog lično odbacio, a potom je njegov glasnogovornik Ihor Žovka ukorio generala i optužio ga da je agresoru olakšao posao. 

- Da sam na mjestu vojske, zadnja stvar koju bih činio je komentirao novinarima i javnosti događaje s fronte. Tada olakšavamo posao agresoru. Ako možemo postići uspjeh na ovaj način, onda se možda radi o ozbiljnom strateškom planu. Ipak, doima mi se vrlo čudnim - rekao je Žovka.

Kada je riječ o ovom sukobu, vrijedi spomenuti anketu prema kojoj Zelenski uživa povjerenje tek 32 posto Ukrajinaca. Osoba kojoj najviše vjeruju, čak njih 70 posto, je baš general Valerij Zalužni. Čak i Kirilo Budanov, šef tajne službe, uživa povjerenje više građana nego Zelenski, njih 45 posto.

Nije samo rat, Zelenskog muči i korupcija

Naravno, ukrajinski predsjednik izložen je i drugim pritiscima osim ratnih neuspjeha. Jedan od vodećih think-tankova te zemlje, Fondacija demokratskih inicijativa, prije nekoliko mjeseci objavio je rezultate još jedne ankete prilično porazne po Zelenskog. Prema tom istraživanju, oko 77 posto Ukrajinaca smatra da je on odgovoran za korupciju u vladi i među vojnim dužnosnicima.

Većina ispitanih ipak ne misli da je Zelenski lično korumpiran, ali uvjereni su da je propustio poduzeti korake protiv onih koji jesu, zbog čega na njega pada dio krivnje za gorući problem ukrajinskog društva. U očima građana krivnja Zelenskog za taj problem još je veća zbog njegovih predizbornih obećanja. Naime, vlast je u maju 2019. osvojio obećavajući beskompromisnu borbu protiv korupcije i ortačkog kapitalizma, koji su razarali društvo i u miru.

Pitanje korupcije posebno je osjetljivo u trenucima kada se u Ukrajinu slijevaju deseci milijardi dolara strane pomoći (ili su se barem slijevali donedavno). Građani strahuju da velik dio tog novca završava u džepovima korumpiranih političara, časnika i poduzetnika, poprilično debelog sloja društva koji se bogati dok se ostatak zemlje bori za opstanak.

Čudna izjava o izborima

S obzirom na takve trendove među biračima, neugodno je odjeknula izjava koju je Zelenski dao početkom novembra. Tada je kazao da se ne želi baviti razgovorima o održavanju izbora u Ukrajini, koji bi trebali biti raspisani na proljeće. 

- Svi razumijemo da sad, u ratno vrijeme, kad postoje mnogi izazovi, da je krajnje neodgovorno uključiti se u teme povezane s izborima na takav frivolan način - rekao je.

Izbori su zabranjeni prema ratnom stanju koje je na snazi u Ukrajini, no Zelenski je razmatrao da se pozove na posebne odredbe kako bi organizirao izbore – promjene u zakonu i stranu pomoć kojom bi se platio trošak održavanja izbora. Rekao je da bi se kandidirao i drugi put. Posljednja izjava sad je nagnala mnoge u Ukrajini i inostranstvu da se zapitaju o tome u kakvom su stanju ukrajinske demokratske institucije.

U Ukrajini počeo i politički rat

Čini se da je neizvjesnost oko održavanja predsjedničkih izbora presudila već ionako nestabilnom odnosu Zelenskog i gradonačelnika Kijeva, proslavljenog bokserskog šampiona Vitalija Klička. Sukobi između dva politička teškaša ranije su se vodili uglavnom oko ratne strategije. Kličkov posljednji istup sugerira da su gradonačelnik i predsjednik sada politički neprijatelji.

- Završit ćemo kao autoritarna Rusija - rekao je Kličko. 

- Ukrajinci gube povjerenje u predsjednika zbog njegovog odgovora na rusku invaziju i njegova vladavina postaje sve više autokratska - ocijenio je Kličko u kritici bez presedana koju je prenio londonski The Times.

Bio je heroj, postaje teret

Kličkovi komentari jasno demonstriraju rastući raskol unutar ukrajinskog vodstva nakon propale protuofanzive. Za takvo stanje uvelike je odgovoran Volodimir Zelenski, čiji nervozni ispadi ubrzano antagoniziraju saveznike i saradnike ne samo u zemlji, nego i u inostranstvu.

Ukrajina je tako došla u situaciju da njen predsjednik, donedavni simbol otpora, oduševljeno dočekivan u svakoj slobodnoj zemlji koju je odlučio posjetiti, postaje sve veće opterećenje. I to baš u kritičnom trenutku rata. S obzirom na takav razvoj događaja, izbori na proljeće, bez obzira na situaciju na bojištu, možda nisu loša ideja.