Njemačka pokrajina Saksonija-Anhalt namjerava da ubuduće traži od svakog kandidata za sticanje državljanstva da se izjasni za pravo Izraela na postojanje. U saveznoj vladajućoj koaliciji to je naišlo na različite reakcije, piše Deutsche Welle.
Saksonija-Anhalt je prije svih drugih njemačkih pokrajina uvela pravilo da će podnosioci zahtjeva za njemačko državljanstvo morati da se pozitivno izjasne o pravu Izraela da postoji. To proizilazi iz direktive koju je izdala pokrajinska ministarka unutrašnjih poslova Tamara Cišang.
Antisemitski stavovi
U dopisu koji je ta demohrišćanska političarka (CDU) poslala nadležnim ustanovama, navodi se: "Sticanje njemačkog državljanstva zahtijeva pozitivno izjašnjavanje o pravu na postojanje Izraela."
U dopisu se dalje naglašava da kandidati za sticanje državljanstva moraju da, uoči dodjele državljanstva, potpišu izjavu da "priznaju pravo na postojanje Izraela i osuđuju sva nastojanja usmjerena protiv postojanja države Izrael“.
Osim toga, u dokumentu koji je potpisala ministarka navodi se i da se mora paziti na to "da li postoje naznake da su prisutni antisemitski stavovi“.
Doduše, pravna regulativa sticanja državljanstva u Njemačkoj je stvar savezne države, ali primjena pravnog okvira u nadležnosti je pokrajina. Saksonija-Anhalt je pozvala i druge njemačke pokrajine da postupe isto. Već se od osoba koje su zatražile njemačko državljanstvo, pored mnoštva formalnih stvari, zahtijeva i da nedvosmisleno prihvate demokratski poredak i Ustav.
Tamara Cišang se nadovezuje upravo na to kada kaže: „U njemačkom Ustavu je usidrena zaštita ljudskog dostojanstva i sloboda vjeroispovijesti. I obje stvari isključuju mržnju prema Jevrejima, kao i antisemitske stavove“.
I u nacrtu novog njemačkog zakona o državljanstvu, o kojem upravo raspravlja Bundestag, navodi se: „Antisemitski, rasistički i drugi nečovječni postupci nisu spojivi s garancijom ljudskog dostojanstva u Ustavu“.
Čitav niz političara vladajućih socijaldemokrata, zelenih i liberala smatra da je takva formulacija dovoljna, odnosno da posebna izjava o pravu Izraela na postojanje nije neophodna.
Socijaldemokrata Helge Lind primijetio je recimo da se jednim potpisom ne može otkloniti sva mržnja prema Izraelu. Neki drugi političari iz vladajuće koaliciji zabrinuti su zbog toga što direktiva iz Saksonije-Anhalt nepotrebno polarizuje u situaciji koja je ionako napeta.
Prije nekoliko sedmica je šef demohrišćana (CDU) Fridrih Merc već predložio nešto slično kao sada njegova partijska koleginica iz pokrajine Saksonija-Anhalt. Za Drugi njemački program (ZDF) Merc je krajem oktobra izjavio da bi za prijem u državljanstvo bio potreban jasan sporazum o tome da se kandidat pozitivno izjašnjava o bezbjednosti Izraela. On je dodao da onaj koji to ne želi da potpiše, nema šta da traži u Njemačkoj.
Zaštita jevrejskog života
Ministrica unutrašnjih poslova njemačke pokrajine Saksonije-Anhalt Cišang ne obrazlaže svoj aktuelni potez toliko bliskoistočnim ratom ili rastućim antisemitizmom u Njemačkoj, koliko jevrejskim životom u njenoj pokrajini. Rekla je da je u gradu Dasau u oktobru otvorena nova sinagoga Vajl, a ovih dana je uslijedilo i otvaranje nove sinagoge u Magdeburgu. Njena direktiva je proistekla i iz tih aktuelnih događaja: „Vidimo da jevrejski život dobija sve više prostora za svoj razvoj“.
Dodala je da Njemačka ne smije da ostane samo na verbalnom zaklinjanju u zaštitu tog života. Ona je odbacila kritiku mnogih medija iz zemlje i inostranstva koji u njenom potezu vide kršenje slobode mišljenja: „To ne mora da važi za druge evropske zemlje, ali za nas u Njemačkoj je tako“.
Cišang obrazlaže svoj korak „njemačkim državnim rezonom“. On nije zapisan u njemačkom Ustavu, ali su ga prihvatili skoro svi njemački političari.
Konkretno, taj izraz se prvi put pojavio u tekstovima bivšeg njemačkog ambasadora u Izraelu, socijaldemokrate Rudolfa Drajslera. On je bio na dužnosti u Izraelu pet godina, do 2005. Drajsler je na primjer zapisao: „Obezbjeđena egzistencija Izraela je u nacionalnom interesu Njemačke, pa je time i sastavni dio našeg državnog rezona“.
Godine 2008. tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel ponovila je tu formulaciju u govoru pred izraelskim parlamentom, Knesetom. Rekla je da je „bezbjednost“ Izraela sastavni dio njemačkog državnog rezona, dodavši da je to samorazumljivo već duže vrijeme: „Svaku njemačku vladu i svakog saveznog kancelara prije mene obavezivala je posebna historijska odgovornost Njemačke za bezbjednost Izraela“.
Već je prvi njemački kancelar posle Drugog svhetskog rata, demohrišćanin Konrad Adenauer, samo nekoliko godina poslije okončanja nacističke vladavine protumačio pravo Izraela da postoji kao nacionalni interes Njemačke – a kao posljedicu njemačke odgovornosti za Holokaust i izraz njemačke politike „popravljanja štete“.
Pomoć Izraelu
Njemačka je, na primjer, pomagala Izraelu u oblasti proizvodnje naoružanja, ali to nije podrazumijevalo i njemačke vojne garancije. Dakle, šta se podrazumijeva pod „državnim rezonom“, to je predmet aktuelnog političkog tumačenja. Njemački kancelar Šolc je poslije Hamasovog terorističkog napada na Izrael 7. oktobra ponovio stav svoje prethodnice Angele Merkel, rekavši: „Bezbjednost Izraela je njemački državni rezon“.
Njemačka politika je čvrsto na strani Izraela, ali je u stanovništvu slika raznolikija. Anketa Instituta za istraživanje javnog mnijenja „Alensbah“ je krajem novembra ustanovila da 34 posto ispitanika smatra da Njemačka ima posebnu historijsku odgovornost za Izrael.
Također 35 posto njih mišljenja je da Izrael ima pravo da vojno uđe u Gazu i da se oštro obračuna sa Hamasom, koji Njemačka i niz drugih zemalja posmatraju kao terorističku organizaciju. Ali, 38 posto ispitanika zagovaraju uzdržaniju reakciju, piše DW.