Na današnji dan 1934. godine, u Orahovici je rođen Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske u dva mandata, od 2000. do 2010. godine.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1961., a tokom studija je bio istaknuti studentski lider. U politički život je ušao 1965. kao zastupnik u Saboru SR Hrvatske, kada je izabran na listi građana.

Početkom 90-ih Mesić pristupa Hrvatskoj demokratskoj zajednici, a nakon prvih višestranačkih izbora 1990. imenovan je prvim predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Odlukom Sabora Republike Hrvatske, 25. avgusta 1990. postaje član Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U julu 1991. postao je predsjednik Predsjedništva SFRJ i na tom položaju ostao do decembra 1991. godine.

Zbog politike prema BiH napustio HDZ

Od septembra 1992. do maja 1994. obnašao je dužnost predsjednika Sabora Republike Hrvatske. Nezadovoljan ukupnom politikom HDZ-a, a naročito politikom prema Bosni i Hercegovini, Mesić je napustio HDZ i osnovao novu političku stranku – Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND). Poslije rascjepa u HND-u, 1997., s većinom članstva ulazi u Hrvatsku narodnu stranku, gdje obnaša dužnost izvršnog dopredsjednika i predsjednika gradske organizacije Zagreba iste stranke.

U februaru 2000. izabran je za predsjednika Republike, te ponovo u januaru 2005. godine. Tokom njegovog mandata Republika Hrvatska postala je članica NATO-a.

Stjepan Mesić je 21. novembra 2023. predstavio svoje memoare, odnosno knjigu naslova "Progon i nacionalno buđenje – borba za demokratsku Hrvatsku" u kojoj piše o periodu od svojeg rođenja do kraja devedesetih i uspostave prve vlade u neovisnoj Hrvatskoj.

Umro portugalski istraživač i moreplovac Vasko de Gama

1524. - Umro portugalski istraživač i moreplovac Vasko de Gama (Vasco), prvi čovjek koji je morskim putem stigao iz Evrope do Indije (Malabarska obala) i dokazao da se Afrika može oploviti. Naime, on je 1498. pronašao pomorski put u Indiju ploveći oko Afrike, zahvaljujući čemu su detaljnije upoznati obrisi afričkog kopna, a Indijski okean uvršten u svjetska mora. Prilikom drugog putovanja u Indiju, 1502., uspostavio je portugalsku kolonijalnu vlast, a tokom trećeg je umro u Indiji.

1798. - Rođen Adam Mickijevič, najveći poljski pisac romantizma, čija djela odlukuje izuzetno bogat i slikovit jezik. U idiličnom epu posvećenom rodnom kraju "Pan Tadeuš" opisao je staru Poljsku koja nestaje. Ostala djela: zbirke pjesama "Balade i romanse", "Krimski soneti", epovi "Gražina", "Konrad Velenrod", drama "Zadušnice", politička brošura "Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog", ciklus predavanja "Slovenske književnosti".

1818. - Rođen engleski fizičar Džejms Preskot Džul (James Prescott Joule), član Londonskog kraljevskoga društva od 1850. Odredio je toplinski ekvivalent električne struje (Džulova toplina), te mehanički ekvivalent topline, čime je dokazao zakon o očuvanju energije. Zajedno s Vilijamom Tomsonom (William Thomson, poslije lord Kelvin) otkrio je, 1852., pojavu koja se naziva Džul-Tomsonov učinak ili efekt. Po njemu je nazvana mjerna jedinica rada, energije i topline džul.

1822. - Rođen engleski pisac i književni kritičar Metju Arnold (Matthew), značajan estetičar, profesor poezije u Oksfordu, koji je s gledišta klasične književnosti žestoko osporavao barbarstvo, filistarstvo i provincijalizam engleske literature 19. vijeka. Djela: zbirke pjesama "Pjesme", "Nove pjesme", eseji "Kultura i anarhija", "Književnost i dogma", "Kritički eseji".

1863. - Umro engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri (William Makepeace Thackeray), oštar kritičar društva, posebno obožavanja novca i položaja. Djela: romani "Vašar taštine", "Henri Ezmond", "Historija Pendenisa", "Njukamovi", "Virdžinijanci", satira "Knjiga o snobovima", književne kritike "Engleski humoristi osamnaestog vijeka", historijsko djelo "Četiri Džordža".

Rođen Emanuel Lasker, svjetski šampion u šahu 27 godina

1868. - Rođen Emanuel Lasker, njemački šahista, matematičar i filozof. Titulu prvaka svijeta u šahu osvojio je 1894. godine i na tronu se zadržao 27 godina.

1871. - Premijera Verdijeve opere "Aida" održana u Kairu, mjestu gdje se i odigrava radnja drame.

1872. - Puštena u saobraćaj prva pruga u Bosni i Hercegovini. Bila je to pruga normalnog kolosijeka od Banje Luke do Dobrljina (101,6 km), izgrađena kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Turske, trebala povezati Carigrad s Bečom.

1904. - U Londonu, na sceni Teatra Vojvode od Jorka, prvi put izveden komad u kome se pojavio lik Petra Pana.

1905. - Rođen Hauard Hjuz (Howard Hughes), pionir američke avijacije, industrijalac i filmski producent, poznat po postavljanju novih zračnih rekorda i gradnji velikih aviona zbog kojih je dobio Kongresnu medalju časti, te produciranju filmova "Anđeli pakla" i "Odmetnik".

Emitiran prvi radijski program u svijetu

1906. - Emitiran prvi radijski program u svijetu. Sa svoje eksperimentalne radiostanice u Brent Roku, u američkoj državi Masačusets, američki fizičar, inžinjer i pronalazač u oblasti radijske tehnike Redžinald Obri Fesenden (Reginald Aubrey Fessenden) emitirao je program koji su pratili brodski radiooperateri u prečniku od približno 25 kilometara.

1921. - Umro Đorđe Stanojević, fizičar, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, upravnik Astronomske i meteorološke opservatorije, konstruktor prve radiostanice u Beogradu, pionir elektrifikacije u Srbiji.

1922. - Rođena američka filmska glumica Ava Lavinija Gardner (Lavinia), koja je nesvakidašnjom pojavom izmijenila tip filmske ljepotice i ostvarila niz uloga tajanstvenih i inteligentnih žena. Filmovi: "Ploveće pozorište", "Snjegovi Kilimandžara", "Sunce se ponovo rađa", "Usamljena zvijezda", "Naga Maja", "Noć iguane", "Pedeset pet dana u Pekingu", "Sudija za vješanje".

1929. - Rođena Meri Higins Klark (Mary Higgins Clark), američka književnica, autorica napetih romana. Svaka od njene 51 knjige bila je bestseler u Sjedinjenim Državama i raznim evropskim zemljama. Njen debitantski „Gdje su djeca?“ objavljen je u rekordnih sedamdeset pet izdanja.

1944. - U Novom Sadu počeo da izlazi dnevnik "Sabad Vajdašag", list mađarske nacionalne manjine u bivšoj Jugoslaviji, koji je u septembru 1945. preimenovan u "Mađar so".

1971. - Rođen Riki Martin (Ricky), portorikanski pop-pjevač. Nagrađen je Gremijem i Latinskim Gremijem. Slavu je stekao kao pjevač latino boy banda „Menudo“, a od 1991. godine kao solo-izvođač stigao na vrh svjetske muzičke scene.

Umro Semjuel Hantington, autor teorije "Sukoba civilizacija"

1982. - Umro francuski pisac Luj Aragon (Louis), najprije dadaista, potom nadrealista, a nakon kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu, 1930., opredijelio se za socrealizam. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

2008. - Preminuo britanski nobelovac i jedan od najpoznatijih dramskih pisaca Harold Pinter, koji je bio poznat i kao oštar kritičar britanske i američke vanjske politike. Njegova najznačajnija djela su: "Nastojnik", "Povratak", "Ničija zemlja", "Stara vremena" i "Rođendan". Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2005. godine.

2008. - Umro Semjuel Hantington (Samuel Huntington), američki politolog, politički pisac i harvardski profesor. Postao je poznat po teoriji "Sukoba civilizacija" u posthladnoratovskom svijetu koja sugerira da ratovi u budućnosti neće biti vođeni na osnovi ideologija ili među državama već na temelju blokovske pripadnosti specifičnim kulturama (koje je proizvoljno odredio).

2016. - Preminuo Ričard Parfit (Richard Parfitt), engleski muzičar, gitarista grupe "Status kvo".