Slijed događaja koji je započeo iznenadnim napadom Hamasa na Izrael te masakrom i otmicom civila na koje su hamasovi vojnici naišli podsjetio je svijet na jedan rat koji traje godinama, uz golemu cijenu u ljudskim životima.

Većina ljudi je prvi put u životu čula za Hute tek kada su objavili da će se uključiti u rat između Hamasa i Izraela. Svoju podršku su izrazili raketiranjem trgovačkih brodova u Adenskom zaljevu i Crvenom moru. Prema dostupnim podacima, od sredine novembra prošle godine raketirano je 25 trgovačkih brodova, od čega su neki napadi bili uspješni, a neki odbijeni uz pomoć vojne mornarice SAD i UK, piše Branimir Perković za Index.hr.

Balističkim projektilima i dronovima je pogođeno nekoliko teretnih brodova unatoč tome što su ratni brodovi SAD patrolirali područjem te obarali projektile i dronove Huta. Pokušali su i preuzeti kontrolu nad nekoliko trgovačkih brodova slanjem čamaca s naoružanim vojnicima, ali su ih helikopteri vojske SAD potopili. Za sada je poznato da su bar jednom uspjeli u tome.

Jedna od ključnih tački svjetske trgovine

Ratno stanje u Crnom moru i Adenskom zaljevu je natjeralo brodarske kompanije, kao što su Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd, da otkažu saobraćaj teretnih brodova kroz to područje.

Dakako to drastično povećava trošak transporta, a 12 posto svjetske trgovine se odvija upravo preko Crvenog mora. U novčanom iznosu oko 1 bilion dolara robe prođe tjesnac Bab-el-Mandeb, koji spaja Crveno more i Adenski zaljev.

Tim pravcem se odvija velika većina trgovine između EU i Kine. Važan je za tankere koji prevoze naftu i plin, zbog čega su cijene tih energenata narasle nakon eskalacije. Naftne kompanije British Petroleum (BP) i Equinor su također prekinule prometovanje svojih tankera kroz Crno more, pa su ih preusmjerile prema Rtu dobre nade na jugu Afrike.

To produžava trajanje transporta za desetak dana i dodatnih 3.500 nautičkih milja, što će dovesti do rasta troškova i kašnjenja u isporukama.

Cijena pomorskog prijevoza između Kine i Europe drastično narasla

Prema javno dostupnim podacima Baltičke berze, koja okuplja kompanije koje se bave međunarodnim prijevozom, cijena prijevoza kontejnera dužine 12 metara od Kine/Istočne Azije do Sredozemlja (FBX13 indeks) je drastično skočila.

Prošle godine se za prijevoz jednog takvog kontejnera plaćalo 2.000 eura, a od početka 2024. je narasla na više od 5.000 eura. Rast za više od 150 posto.

Za usporedbu, indeks koji prati kretanje cijena pomorskog prijevoza na relaciji od Zapadne obale SAD-a do Kine/Istočne Azije (FBX02 indeks) pokazuje pad cijene od početka ove godine. 2023. je zatvorena s cijenom od 374 dolara, a trenutna cijena je 332 dolara.

Neki pomorski pravci u svijetu bilježe blagi rast cijena, ali ni izbliza toliko drastičan kao transport iz Mediterana u Kinu i obratno. Raketiranje od strane Huta je zapravo puno veća prijetnja ekonomskim interesima Kine i EU nego SAD.

Cijene nafte i plina su još uvijek stabilne

Cijene nafte na svjetskim tržištima su narasle, ali ne pretjerano. Brent nafta je 9. januara pala na 76 dolara po barelu, a do trenutka pisanja ovog teksta je narasla na 79.5 dolara po barelu. Definitivno se radi o snažnom rastu u kratkom periodu, ali s obzirom na to da se u septembru prošle godine trgovalo po cijeni od 85 do 95 dolara po barelu, ipak se ne radi o kriznoj situaciji.

Ugovori za isporuke plina u februaru na nizozemskoj berzi također ne pokazuju pretjerane skokove cijena. Cijena se 12. januara kretala između 31 i 32 eura MW/h. Dugoročno gledano, u razdoblju od zadnjih nekoliko mjeseci je vidljiv trend pada cijene, koja je još u septembru prošle godine bila iznad 50 eura MW/h.

Ali ako situacija potraje, a Crveno more postane neplovno za tankere, oštriji rast cijena je izgledan. Sreća u nesreći je što Huti imaju nesofisticirane i neprecizne projektile, pa rijetko koji pogodi cilj. Zbog toga nije bilo većih šteta, unatoč tome što su neki projektili i dronovi uspjeli pogoditi svoj cilj.

Direktan pogodak u tanker koji bi izazvao eksploziju bi bio katastrofalan jer bi doveo do gotovo potpunog zatvaranja Crvenog mora za promet, a izazvao bi i golemu ekološku katastrofu.

Međunarodne kompanije upozoravaju na kašnjenja

Međunarodne kompanije se prilagođavaju na različite načine. Naftna kompanija British Petroleum (BP) je još 18. decembra prestala tankere slati kroz Crveno more da bi se izbjegla opasnost raketiranja od strane Huta.

Francuska prehrambena kompanija Danone je potvrdila da joj je većina isporuka preusmjerena prema alternativnim pravcima da bi se zaobišlo Crveno more. Njemačka logistička kompanija DHL je svojim klijentima savjetovala da pripaze na zalihe na skladištima i prilagode planove mogućim problemima s transportom.

Švedski Electrolux je osnovao poseban tim za traženje novih alternativnih transportnih pravaca i optimizaciju logistike. Ikea je već najavila da će isporuke nekih proizvoda kasniti.

Lidl ima vlastitu kompaniju za pomorski prijevoz, Tailwind Shipping Lines. Upravlja sa šest kontejnerskih brodova, kojima prevozi neprehrambene proizvode za svoje potrebe i druge kompanije. Najavljeno je da za sada obilaze Crveno more preko Rta dobre nade na jugu Afrike.

Iz Tesle je objavljeno da se prekida proizvodnja u megatvornici kraj Berlina zbog manjka dijelova kao posljedice preusmjeravanja transportnih pravaca.

Ozbiljna opasnost za svjetsku ekonomiju

U svom najnovijem izvještaju o globalnim ekonomskim izgledima, Svjetska banka kaže da je kriza na Bliskom istoku stvorila stvarne opasnosti. 

- Eskalacija sukoba mogla bi dovesti do skoka cijena energije, sa širim implikacijama na globalnu inflaciju. Ostali rizici uključuju rast realnih kamatnih stopa, postojanu inflaciju, slabiji rast od očekivanog u Kini - objavili su ekonomisti.

Nedavni napadi na komercijalne brodove koji prolaze Crvenim morem već su počeli ometati ključne pomorske rute, stvarajući zastoje u opskrbnim mrežama. Opskrba energijom također bi mogla biti znatno poremećena, što bi dovelo do skoka cijena energije. Taj rast mogao bi se preliti i na cijene drugih roba te povećati geopolitičku i ekonomsku neizvjesnost, dodaje se u saopćenju.

Novi problem

Svjetska trgovinska mreža još od početka pandemije ne funkcionira "normalno", bez poremećaja. Politike lokdauna i kontrola prometa za vrijeme 2020. i 2021. su toliko poremetile trgovinske rute da je čudo kako nije bilo većih nestašica. 2021. je bio blokiran i Sueski kanal.

Ipak, brojni proizvodi ključni za industriju su nedostajali. U prvom redu se radi o mikročipovima, nestašica kojih je naštetila autoindustriji. Ali bilo je problema i s drugim proizvodima, a cijene nafte i plina su divljale. U jednom trenutku 2020. cijena nafte je čak bila negativna.

Svijet se korjenito promijenio, nestabilniji je i nesigurniji. Postoji nekoliko kritičnih tačaka čija blokada može poremetiti cijeli svijet. Plovidba Crvenim morem je definitivno jedna od tih tačaka, a Huti je već mjesecima udaraju.