Palestinci iz izbjegličkog kampa Jabalia u sjevernom Pojasu Gaze svakodnevno čekaju u redu kod cisterne za vodu, s plastičnim galonima u rukama. Za mnoge od njih čekanje je često uzaludno.
Cisterna za vodu ima ograničen kapacitet i ne može obezbijediti vodu za stotine Palestinaca koji provode duge sate čekajući svaki dan.
U Pojasu Gaze u toku je velika nestašica vode zbog uništenja infrastrukture tokom rata koji je u toku. Situacija je posebno teška u sjevernim područjima enklave.
Nakon napada Hamasa 7. oktobra, Izrael je prekinuo snabdijevanje vodom, hranom, lijekovima, strujom i gorivom za 2,3 miliona Palestinaca u Gazi.
Postrojenja za desalinizaciju i kanalizaciona mreža u Gazi su u prekidu zbog nestašice goriva i struje od sredine oktobra prošle godine, saopćila je Palestinska uprava za vode.
Ujedinjene nacije (UN) više puta su upozoravale na širenje bolesti zbog nestašice vode, uz nedostatk higijenskih potrepština.
- Ljudi u Gazi žive katastrofu, izloženi smrti od gladi, neuhranjenosti, žeđi ili od metaka, ranjavanja ili od zgrada koje im se ruše iznad glava - rekao je za Anadolu Christian Lindmeier, portparol Svjetske zdravstvene organizacije.
Zagađena voda
U drugom dijelu kampa, Palestinci se okupljaju oko jedne od vodovodnih linija koje je uništila izraelska vojska, pokušavajući da tu natoče vodu.
Karam Abu Nada, Palestinac u 30-im godinama koji čeka u redu, kaže da se stanovnici kampa "okupljaju zbog vodu uprkos kontaminaciji".
Rekao je za Anadoliju da obično koriste zagađenu vodu za pranje, čišćenje i kuhanje.
- Ponekad se čeka i po deset dana da nabavimo ovu vodu - rekao je on.
Stanovnici Gaze su primorani da ograniče potrošnju vode jer je dostupna svakih nekoliko dana. Minimiziraju količine koje se koriste za kupanje, pranje suđa i čišćenje.
Abu Nada kaže da zagađena voda posebno pogađa djecu, uzrokujući crijevna i kožna oboljenja uz nedostatak lijekova.
Širenje bolesti
Raed Radwan, 50-godišnji Palestinac iz grada Gaze, kaže da se njegova porodica suočava sa kontinuiranom krizom vode.
- Vodu dobijamo tako što napunimo nekoliko plastičnih galona na jednom od mjesta u okolini, gdje se pumpa voda iz privatnog bunara jednom na svaka tri do četiri dana zbog nestašice goriva - rekao je on.
Količina koju dobiju nije dovoljna da zadovolje potrebe njegove porodice čak ni za jedan dan, zbog čega su primorani da smanje potrošnju.
- Prije rata ova voda je služila samo za pranje suđa i čišćenje, a danas je koristimo za piće, što nam izaziva bolesti, od gastrointestinalnih infekcija do bolesti bubrega i dehidracije - rekao je on.
Osudio je šutnju svijeta na ono s čime se Palestinci suočavaju.
Zdravstveni problemi
Yusuf Hamad, 25, koji je pobjegao iz sjeveroistočnog grada Beit Hanoun u jedan od centara za sklonište u Jabaliji, rekao je da hiljade raseljenih ljudi pate od zdravstvenih problema zbog nestašice vode.
"Patimo zbog krize snabdijevanja vodom duže od tri mjeseca, a svakih nekoliko dana dobijamo male količine zbog nedostatka goriva."
On je rekao da je nedostatak vode doveo do toga da većina raseljenih lica, a posebno djece, boluje od gastrointestinalnih i kožnih bolesti zbog nedostatka higijene.
Domaće i međunarodne zdravstvene institucije više puta su upozoravale na širenje bolesti i epidemija među raseljenim zbog nedostatka vode neophodne za njihovu zaštitu od bolesti.
Izrael je nakon napada Hamasa 7. oktobra pokrenuo smrtonosnu ofanzivu na Pojas Gaze, u kojoj je ubijen najmanje 26.751 Palestinac i ranjeno 65.636. Vjeruje se da je oko 1.200 Izraelaca ubijeno u napadu Hamasa.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, zbog izraelske ofanzive je 85 posto stanovništva Pojasa Gaze interno raseljeno i suočeno s akutnom nestašicom hrane, čiste vode i lijekova, dok je 60 posto infrastrukture enklave oštećeno ili uništeno.