Na današnji dan 1953. godine, rođena je Snežana Savić, jedna od najljepših srbijanskih i regionalnih pozorišnih, filmskih i TV glumica te uspješna pjevačica, jednom riječju, istinska umjetnica.

Snežana je završila Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu, a svoj umjetnički put započela je na televizijskim ekranima. Prvu zapaženu ulogu na televiziji ostvarila je u TV filmu “Ignjatović protiv Gebelsa” 1975., a već naredne godine dobila je jednu od najzapaženijih uloga u svojoj karijeri – ulogu Koštane u istoimenoj TV drami.

Uspješna karijera

Njen talent i posvećenost glumi brzo su je učinili traženom umjetnicom. Glumila je u brojnim serijama kao što su “Čast mi je pozvati vas”, “Sedam plus sedam”, “Sedam sekretara SKOJ-a”, “I to se zove sreća” te filmovima “Maska”, “Pad Italije”, “Počnimo život iz početka”, “Živjeti kao sav normalan svet”, “U zatvoru”… U filmu “Šta je s tobom, Nina” igrala je glavnu junakinju, a također je ostvarila zapamćene uloge u filmovima “Žikina dinastija” i “Žikina ženidba”.

Ipak, najveću popularnost i priznanje donijele su joj uloge u televizijskim serijama. Prvo je bila pjevačica Nina Andrejević u kultnoj seriji “Bolji život”, potom je igrala bogatašicu Malinu Vojvodić u seriji “Srećni ljudi”, a nastavila je da briljira u serijama kao što su “Porodično blago” i “Stižu dolari”.

Muzička zvijezda

Početkom osamdesetih godina, Snežana Savić je započela svoju muzičku karijeru, a njen talent za pjevanje i harizma brzo su je izdvojili među muzičkim izvođačima. Prvi album, nazvan “O, kakva noć”, snimila je 1983. godine za izdavačku kuću “Jugoton”.

Nastavila je svoj uspon s albumima “Ne smem da te diram” (1984) i “Ti kraj mene nisi” (1985), koji su joj, također, donijeli veliki uspjeh. Snežana je do sada snimila dvanaest studijskih albuma, a mnogi njeni hitovi postali su evergreen pjesme koje se i danas rado slušaju. Neki od najpoznatijih su: “Тri poljupca za sreću”, “Тоpolska 18” (pjesma iz serije “Srećni ljudi”), “Nova ljubav”, “Zašto te toliko volim”, “Svirajte mi Vranje”, “Šapni mi, šapni”, “Volim te, sunce moje”...

Nagrade i priznanja

Jedno od najznačajnijih priznanja koja je Snežana dobila bila je Nagrada za najbolji glumački par godine prema izboru čitalaca TV Novosti. Ovo priznanje dodeljeno joj je dva puta na Filmskim susretima u Nišu. Prvi put je podijelila ovo priznanje s kolegom Desimirom Stanojevićem za svoje uloge u televizijskoj seriji “Srećni ljudi” 1996. godine. Drugi put je nagrađena zajedno s Draganom Nikolićem za njihove uloge u seriji “Porodično blago” 2001. godine.

U decembru 2018. godine, Snežana Savić je dobila još jedno priznanje za svoju izuzetnu karijeru. Savez estradno-muzičkih umjetnika Srbije dodijelio joj je Estradno-muzičku nagradu Srbije za životno djelo. 

Rođen Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse

1475. - Rođen italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti (Michelangelo Buonarroti), jedan od najvećih umjetnika renesanse. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu oslikao je prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni "Strašni sud", veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampodiljo, dovršio najljepšu renesansnu palaču Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Pisao je stihove misaonog sadržaja i strasnog izraza ("Soneti", "Madrigali"). Skulpture: "David", "Mojsije", "Robovi", "Jutro", "Veče", "Dan", "Noć", "Pijeta".

1619. - Francuski pisac Sirano de Beržerak (Cyrano de Bergerac), čija su djela kombinacija političke satire i naučne fantazije, rođen je na današnji dan. Napisao je po jednu komediju i tragediju. Pisao je pjesme, ali je najpoznatiji po djelu "Drugi svijet" u kojem je opisao putovanje na Mjesec i Sunce. Književnik I dramaturg Edmon Rostan (Edmond Rostand) je u herojskoj komediji "Sirano de Beržerak" stvorio od njega simbol izuzetne duševnosti i uma u sudaru s društvenim stegama i sopstvenom fizičkom ružnoćom.

1899. – “Bayer AG”, njemački biotehnološki i farmaceutski gigant sa sjedištem u Leverkuzenu, registrirao je aspirin kao zaštitni znak.

1900. - Umro njemački inžinjer Gotlib Dajmler (Gottlieb Daimler), koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Taj motor je omogućavao brzinu vozila od 18 kilometara na sat. Osnovao je kompaniju "Dajmler Motoren-Gezelšaft" 1890., koja se 26 godina poslije njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca u kompaniju "Dajmler-Benc", proizvođača prestižnih automobila Mercedes.

Osnovan “kraljevski” fudbalski klub Real Madrid

1902. - Osnovan fudbalski klub Real Madrid CF (Real Madrid Club de Fútbol), najuspješniji fudbalski klub na svijetu u dvadesetom vijeku. Real Madrid je najbogatiji klub po prihodima, te najbogatiji i najvredniji sportski kolektiv na svijetu (2,4 milijarde eura). Naširoko je poznat kao "Kraljevski klub".

1906. - Rođen književnik Alija Nametak, bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i folklorist.

1917. - U Sijekovcu kod Bosanskog Broda rođen Đuro Basler, bosanskohercegovački historičar, arheolog i konzervator. Najviše je doprinio istraživačkim radovima u nalazištu Badanj kod Stoca, gdje je, osim bogatih nalaza materijalne kulture, otkrio i umjetničke gravure pračovjeka na stijeni. U brojnim radovima obrađivao je arheološka i kulturno-historijska pitanja od paleolita do srednjeg vijeka. Posebno su važne njegove sinteze koje se odnose na paleolit, na arhitekturu kasne antike i na heraldičku srednjovjekovnu umjetnost u Bosni i Hercegovini. Preminuo je u Sarajevu, 3. februara 1990. godine, a sahranjen u rodnom Bosanskom Brodu.

1926. - Rođen Branko Pleša, glumac i reditelj, profesor Akademije umjetnosti u Novom Sadu. Istakao se pozorišnim ulogama Markiza Posa (F. Šiler /Schiller/, “Don Carlos”), Puceljskog (M. Matković, “Na kraju puta”) i Tamburlinca (R. Marinković, “Albatros”). Zapažene uloge ostvario je i u filmovima “Daleko je sunce”, “Pre istine” i “Bablje ljeto”. Bavio se režijom, objavio teatrološku knjigu “Boje praznine” i dramu “Ljubav u Veneciji” .

Rođen Gabrijel Garsija Markes, autor kultnog romana “Sto godina samoće”

1926. - Poljski filmski režiser Andžej Vajda, čiji je izrazito ekspresionistički postupak utemeljio subjektivni realizam i bio glavna vrijednost "crne serije" poljskog filma pedesetih godina 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Generacija", "Kanal", "Pepeo i dijamant", "Lotna", "Samson", "Prah", "Svadba", "Obećana zemlja", "Čovjek od mramora", "Gospođice iz Vilka", "Dirigent", "Čovjek od gvožđa", "Danton", "Jedna njemačka ljubav".

1927. - Rođen Gabrijel Garsija Markes (Gabriel Garcia Marquez), kolumbijski književnik, novinar, izdavač i politički activist, najpoznatiji pisac magičnog realizma, žanra u kome se prepliću mitovi i magija s realnošću svakodnevne egzistencije. Najviše je doprinio tome da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svjetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. vijeka. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1982. godine. Njegovo najpoznatije delo “Sto godina samoće” prodato je u više od 30 miliona primjeraka.

1938. - Radmilo Armenulić, bivši teniser, teniski trener i selektor reprezentacije SFRJ i Srbije, rođen je na današnji dan. Bio je prvak SFRJ u mlađim kategorijama i igrao u Galea kupu - reprezentacija do 21. godine, a nakon toga otišao je u Njemačku, gdje je kao igrač i trener imao zavidnu karijeru. Kao selektor vodio je najuspešniji jugoslavenski teniski sastav u historiji Dejvis kupa, a činili su ga Slobodan Živojinović, Goran Prpić, Bruno Orešar i Goran Ivanišević. Tri puta su bili prvaci Balkana, tri puta treći na svijetu za igrače do 21. godine u Galea kupu, tri puta u polufinalu svjetske grupe Dejvis kupa (1988., 1989., 1991.), a šest godina jugoslavenski teniski tim s Armenulićem na čelu bio je među osam najboljih na svijetu.

Njegova prva supruga bila je legendarna pjevačica Silvana Armenulić, s kojom ima kćerku Gordanu, a već godinama je u braku s poznatom glumicom Mirom Peić. 

Rođen prof. dr. Fehim Nametak, bh. turkolog i prevodilac

1943. – Rođen prof. dr. Fehim Nametak, bosanskohercegovački turkolog i prevodilac, sin jednog od najboljih bh. književnika svih vremena Alije Nametka, i unuk čuvenog reisu-l-uleme Fehima efendije Spahe. Radio je u Orijentalnom institutu u Sarajevu od 1966. Bio je direktor Orijentalnog instituta u periodu 1994-1998. Kao gostujući profesor predavao je historiju turskog jezika na Filološkom fakultetu u Skoplju (1984-1990.). Od 1995. predavao je i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio veći broj knjiga, studija, prevoda, kritika i polemika. Bio je urednik za bošnjačke pisce iz Bosne i Hercegovine u Leksikonu pisaca Jugoslavije (Novi Sad), saradnik Enciklopedije Jugoslavije (Zagreb) i İslâm Ansiklopedisi (Istanbul). Dobitnik je međunarodne nagrade Doprinos turskom svijetu (TÜRKSAV) za 2009. godinu.

1945. - Umrla Milena Pavlović-Barili, umjetnica rafinirane kulture, koja je slikala u nadrealističkom maniru, s posebnim osjećanjem za prostor i poetičnu atmosferu. Završila je Umjetničku školu u Beogradu, studirala u Minhenu, živjela u Rimu i Parizu. U SAD je otišla 1939., gdje je bila ilustrator modnog časopisa "Vog" i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Od posljedica pada s konja umrla je u Njujorku u 36. godini života.

Zlatan Fazlić Fazla, bh. kantautor, slavi 65. rođendan

1959. - Rođen Zlatan Fazlić Fazla, bosanskohercegovački kantautor, pjevač i kompozitor. Osnivač je grupe “Papiga” s kojom je objavio prvu LP-ploču. Godine 1992., u saradnji s Đorđem Balaševićem napisao je pjesmu "Sarajevo će biti", a mjesec kasnije za Kemala Montena "Pismo prijatelju". Pisao je pjesme za: "Crvenu jabuku", Amilu Glamočak, Alena Vitasovića i pokojnog Davorina Popovića, pjevača legendarnih "Indexa", Borisa Novkovića, Severinu, Danijelu, Halida Bešlića, Hanku Paldum… Sredinom 1994., izdao je svoj prvi samostalni kantautorski album "Jalija", a drugi kantautorski album "Anđeli" pet godina kasnije, u proljeće 1999. Krajem 2002., Fazla je napisao tekst i komponovao muziku za pjesmu "Pjesma za Davora", u kojoj su učestvovali Mladen Vojičić Tifa, Aki Rahimovski i Dado Topić, u znak sjećanja na Davorina Popovića. Autor je i muzike za seriju "Crna hronika", film "Mliječni put", pozorišne predstave "Bomba od želea" i "Rodoljupci", kao i pjesme "Stari" posvećene Starom mostu u Mostaru.

1967. - Umro mađarski kompozitor Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata "Psalmus hungaricus", scenska muzika "Hari Janoš", orkestarsko djelo "Igre iz Galante".

1972. - Rođen Šakil O'Nil (Shaquille O'Neal), penzionirani američki profesionalni košarkaš. Igrao je na poziciji centra za Orlando Magice, Los Angeles Lakerse, Miami Heate, Phoenix Sunse, Cleveland Cavalierse i Boston Celticse. Osvojio je 4 NBA prstena, jednom je proglašavan najkorisnijim igračem lige te tri puta najkorisnijim igračem NBA finala. O'Nil je 15 puta bio NBA All-Star, a 14 puta je biran u All-NBA tim i tri puta u All-Defensive ekipu.

1973. - Umrla američka književnica Perl Bak (Pearl S. Buck), dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1938. godine, koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Također je pisala knjige za djecu i eseje. Nakon Drugog svjetskog rata osnovala je fondaciju "Perl Bak" za pomoć djeci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Djela: romani "Dobra zemlja", "Sinovi", "Zmajevo sjeme", "Rastureni dom", "Majka", "Izgnanstvo", "To ponosno srce", "Obećanje", "Paviljon žena", "Božur", "Skriveni cvijet".

1980. - Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala prva žena članica Francuske akademije.

Zlatan Muslimović, legendarni bh. fudbaler i reprezentativac, slavi 43. rođendan

1981. - U Banjoj Luci rođen Zlatan Muslimović, legendarni bosanskohercegovački fudbaler i reprezentativac. Muslimović je igrao za švedske klubove Habo IF i Husqvarna IF i IFK Göteborg. Godine 2000., prešao je u italijanski FK Udinese, te igrao za nekoliko italijanskih klubova do ljeta 2008. godine, kada je potpisao za grčki PAOK FC, gdje ostaje sve do ljeta 2011., a potom otišao u kineski Guizhou Renhe. Za reprezentaciju Bosne i Hercegovine debitovao je u prijateljskoj utakmici protiv Francuske 2006. godine. Najbolja Muslimovićeva utakmica za BiH bila je 22. avgusta u Sarajevu protiv Hrvatske. BiH je izgubila 3:5, a Muslimović je dao sva tri gola i tako postao jedini igrač, zajedno s Elvirom Baljićem i Elvirom Bolićem, u historiji reprezentacije Bosne i Hercegovine koji je postigao hettrik (tri gola u jednoj utakmici).

1994. - Umrla grčka glumica Melina Merkuri (Mercouri), veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministrica kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedeljom", "Fedra", "Pobjednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

2012. - Preminuo Robert B. Šerman (Sherman), pisac Diznijevih filmskih klasika. Zajedno s bratom Ričardom (Richard) komponovao je pjesme za brojne Diznijeve filmove, među kojima su "Knjiga o džungli", "Meri Popins", za koju su osvojili dva Oskara i jedan Gremi.

2021. - U 64. godini života preminuo Boris Komnenić, srbijanski i jugoslavenski glumac i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Osim pozorišnih, ostvario je i mnoštvo uloga na filmu i televiziji. Neke od najznačajnijih su u televizijskim serijama “Sivi dom” i “Bolji život”, te filmovima “Tajvanska kanasta”, “Dani od snova”, “Splav meduza”, “Direktni prenos”, “Špadijer - jedan život” i dr.