Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice nisu imale veće oscilacije, dok su trgovci procjenjivali kako bi se u narednom periodu mogle kretati potražnja i ponuda "crnog zlata".
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 0.1 posto, na 85.43 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.5 posto, na 80.63 dolara.
Sniženje kamatnih stopa
Polovinom prošle sedmice cijene su pale jer je trgovce razočarala procjena da bi zbog povišene inflacije američka centralna banka mogla sniziti kamatne stope tek u drugoj polovini godine, dok se do tada očekivalo da će to učiniti u junu.
A to znači da bi se rast najveće svjetske privrede mogao dodatno usporiti prije nego što ga Fed počne podržavati, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom. U četvrtak su se, ipak, cijene stabilizirale jer je objavljeno da su zalihe u SAD-u prethodne sedmice pale, što je ublažilo bojazni od slabosti potražnje.
- Čini se da i dalje dominira mantra onih koji špekuliraju rastom cijena, s obzirom na novi neočekivani pad zaliha sirove nafte u SAD-u prošle sedmice. Tržišni akteri istovremenu u cijene uključuju rizik od novih poremećaja u opskrbi na rusko-ukrajinskom frontu - kaže Yeap Jun Rong iz tvrtke IG.
Geopolitičke napetosti
Trgovci, naime, procjenjuju da bi ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije mogli ograničiti opskrbu. Do sada su blokirali sedam posto ruskih rafinerijskih kapaciteta ili oko 370.500 barela dnevno, prema Reutersovim izračunima.
Potraju li, ruski proizvođači mogli bi biti prisiljeni smanjiti opskrbu zbog problema s izvozom i ograničenog skladišnog prostora, nagađaju analitičari. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 10, a na američkom oko 12 posto.
