Na današnji dan 1899. godine, rođen je američki plesač, glumac i pjevač Fred Aster (Astaire). Njegova karijera trajala je nevjerovatnih 76 godina. Snimio je 31 muzički film. U paru s glumicom i plesačicom Džindžer Rodžers (Ginger Rogers) snimio je deset filmova, koji su revolucionirali žanr muzičkih filmova.
Mnogi svjetski vrhunski plesači, među kojima i čuveni Rudolf Nurejev, Astera su proglasili najboljim plesačem 20. vijeka, a općenito ga se smatra najutjecajnijim plesačem u historiji filmskih i televizijskih mjuzikala. Američki filmski institut proglasio ga je petom najvećom muškom filmskom zvijezdom u historiji.
9 nagrada Emi za jednu tv-emisiju
Asterovo partnerstvo s kolegicom, glumicom i plesačicom Džindžer Rodžers učinilo je ples važnim dijelom holivudskog muzičkog filma, a šest od devet mjuzikala koje je on stvorio donijeli su najveću zaradu RKO-u. Zahvaljujući tom partnerstvu, oboje su postali zvijezde.
Osim slavnih filmova, Aster je snimio i četiri muzička specijala za televiziju, koji su osvojili i nagradu Emi, 1958., 1959., 1960. i 1968. godine. Prva od tih emisija „Večer s Fredom Astaireom“ (1958.) osvojila devet nagrada Emi, između ostalih, za "Najbolju samostalnu glumačku izvedbu" i za "Najbolji samostalni program godine".
Kacušika Hokusaj . Facebook
Kacušika Hokusaj. Facebook
Umro Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu
1849. - Umro japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predjele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".
1876. - Rođen Ivan Cankar, slovenski pisac, dramaturg, pjesnik i politički aktivist. Jedan je od najvećih slovenskih pisaca i jedan od začetnika modernizma u slovenskoj književnosti. Cankar je pisao gotovo sve žanrove književnosti, a zbirka pjesama „Erotika“ je zaslužna za formiranje slovenskog modernizma. Najpoznatija prozna djela su mu zbirke crtica, novela i pripovijesti: „Vinjete“, „Knjiga za lakomislene ljude“, „U zoru“, „Tuđinci“, „Sluga Jernej i njegovo pravo“, te roman „Martin Kačur“. Osim poezije i proze, Cankar je pisao i drame, a najpoznatije su: „Romantičke duše“, „Za dobro naroda“, „Kralj Betajnove“, „Sablazan u Dolini Šentflorjanskoj“, „Lepa Vida“ i „Sluge“.
1894. - Američki kompozitor ukrajinskog porijekla Dimitri Tjomkin (Tiomkin), izuzetan autor filmske muzike, dobitnik više nagrada Oskar, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Gospodin Smit ide u Vašington", "Samo anđeli imaju krila", "Sjenka sumnje", "Dvoboj na suncu", "Nazovi M radi ubistva", "Div", "Starac i more", "Rio Bravo", "Tačno u podne", "Čajkovski".
1904. - Umro engleski novinar i istraživač Henri Morton Stenli (Henry Stanley), koji se proslavio 1871. "spašavanjem" škotskog istraživača Dejvida Livingstona (David Livingstone), za koga se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo.
Ivica Vidović . wikipedia.org
Ivica Vidović. wikipedia.org
Rođen Ivica Vidović, hrvatski pozorišni, televizijski i filmski glumac
1939. - Rođen Ivica Vidović, hrvatski pozorišni, televizijski i filmski glumac. Ogromnu popularnost donijela mu je uloga osobenjaka Servantesa u televizijskoj seriji “Naše malo misto” i filmu “Servantes iz malog mista”, 1982. godine, kao i kasnije naslovni lik u televizijskoj seriji “Inspektor Vinko”. Godine 1998., zajedno sa suprugom Gordanom Gadžić osnovao je Kazališnu družinu Teatar Rugantino, gdje je do svoje smrti bio umjetnički direktor, ali i glumac i reditelj. Preminuo je 18. aprila 2011. godine.
1958. - Vladimir (Vlada) Divljan, srbijanski pop-rok muzičar i tekstopisac, rođen je na današnji dan. Od 1980. do 1984. godine bio je vođa vokalno-instrumentalne grupe “Idoli”. Godine 1985., započeo je solo karijeru, u okviru koje je nastavio s pop-rok formom paralelno se baveći filmskom muzikom. Od avgusta 1991. do septembra 1997. godine živio je u Sidneju, u Australiji, nakon čega se vratio u Beograd, a nakon dvije godine se preselio u Beč. Preminuo je 5. marta 2015. godine.
1960. - Rođen Pol Dejvid Hjuson (Paul David Hewson), poznatiji pod umjetničkim imenom Bono ili Bono Voks, irski kantautor i frontmen rok-grupe U2. Tokom odrastanja, zajedno sa svojim prijateljima bio je član bande „Lipton vilidž“. Nadimak Bono Voks mu je dao prijatelj Gavin Frajdej Gagij, poznati irski slikar, jer je Bono pjevao tako glasno da se činilo da pjeva gluhima. Prvobitno mu se nadimak nije svidio, no kad je saznao latinsko značenje (dobar glas), nadimak je prihvatio, da bi od kraja 1970-ih bio samo Bono, kako ga danas zovu porodica i najbliži prijatelji. Sarajlijama je posebno omiljen jer je sa svojom grupom održao prvi veliki koncert nakon rata u Sarajevu, 23. septembra 1997. godine, što je najavio četiri godine ranije satelitskim linkom dok je upozoravao na strahote u ratnom Sarajevu.
1977. - Umrla američka filmska glumica Džoan Kraford (Joan Crawford), jedna od najvećih holivudskih zvijezda tridesetih godina 20. vijeka. Filmovi: "Mildred Pirs", "Lice jedne žene", "Humoreska", "Prokletnici ne plaču", "Strah", "Nježna pjesma", "Demonska žena", "Šta se dogodilo Bebi Džejn."
Preminula Ita Rina, prva filmska diva Balkana
1979. - Preminula Ita Rina, jugoslavenska glumica, prva filmska diva Balkana, jedna od glavnih filmskih zvijezda u Njemačkoj i Čehoslovačkoj kasnih 1920-ih i ranih 1930-ih. Glavna uloga u češkom filmu „Tonka s vješala“ često se proglašava njenom najboljom ulogom. Godine 1931., Rina se udala, a iste godine je dobila ponudu iz Holivuda, ali ju je odbila zbog negodovanja supruga, te najavila povlačenje iz glumačke profesije. Njen posljednji film snimljen prije Drugog svjetskog rata bila je kriminalistička drama „Zentrale Rio“.
1979. - Umro Antun Augustinčić, jedan od najznačajnijih hrvatskih vajara 20. vijeka. Svjetsku slavu Augustinčić je stekao djelima-spomenicima koji se danas nalaze širom svijeta, poput „Rudara iz Ženeve“ (ispred zgrade Međunarodnog ureda rada), „Vjesnica mira“ (ispred zgrade Ujedinjenih nacija u Njujorku), „Spomenika žrtvama fašizma“ u Adis Abebi te „Spomenika seljačkoj buni“ u Stubici. Nakon Drugog svjetskog rata Augustinčić je bio jedan od bliskih prijatelja Josipa Broza Tita. Godine 1949., dobio je mjesto profesora na Akademiji likovnih umjetnosti (bio je i rektor) i vodio Majstorsku radionicu za vajarstvo, tadašnji postdiplomski studij. Biste Josipa Broza Tita, Matošića, Šnajdera, Ivekovića, Štampara i Ružičke su njegova antologijska djela, kao i figurativne skulpture poput „Nošenje ranjenika“, te brojni ženski aktovi koji se danas nalaze u najpoznatijim svjetskim muzejima i galerijama.
2005. - Preminula Vida Pavlović, jedna od najboljih regionalnih pjevačica narodne i romske muzike.